Pretraga tekstova
Uz povezivanje s drugim proizvodima kao što je enogastronomija, cikloturisti tijekom svog putovanja imaju priliku iskusiti svu raznolikost ponude te doživjeti Hrvatsku kao jedinstvenu destinaciju, istaknuo je ministar Gari Cappelli.
Ministarstvo turizma dodjeljuje 10.124.800 kuna za 52 projekta namijenjena razvoju cikloturizma u Hrvatskoj. Riječ je o projektima usmjerenima prema razvoju cikloturizma na kontinentu tj. u 14 kontinentalnih županija koje će ukupan iznos od 4.888.900 kuna, između ostalog, moći uložiti u izradu elaborata u svrhu trasiranja i označavanja cikloturističkih staza, postavljanje signalizacija i info ploča, opremanje cikloturističkih ruta i servisnih stanica, kao i za izradu web stranica, edukaciju i postavljanje standarda za "bed&bike" smještajne objekte, navode iz Ministarstva turizma.
Preostalim iznosom od 5.235.900 kuna sufinancirat će 38 razvojna projekta za javnu turističku infrastrukturu u funkciji razvoja aktivnog turizma kojima su se nositelji projekata, jedinice lokalne i regionalne samouprave, mogli kandidirati za sljedeće aktivnosti: izradu Operativnog plana razvoja cikloturizma županije sa standardima, uređenje i označavanje postojećih i novih cikloturističkih, pješačkih i jahačkih ruta te uređenje, postavljanje i opremanje stanica za iznajmljivanje e-bicikala.
"Cikloturizam je poveznica između svih kontinentalnih, ali i priobalnih županija u Hrvatskoj te ima posebnu važnost u ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje, a upravo je to jedan od ciljeva Vlade RH. Uz povezivanje s drugim proizvodima kao što je enogastronomija, cikloturisti tijekom svog putovanja imaju priliku iskusiti svu raznolikost ponude te doživjeti Hrvatsku kao jedinstvenu destinaciju.“ istaknuo je ministar Gari Cappelli te dodao: "Cikloturizam privlači goste tijekom čitave godine, a uz njega se naglašavaju prirodne i kulturne vrijednosti u destinacijama te time promovira održivost i očuvanje što je jedan od temelja budućeg razvoja turizma u Hrvatskoj. U Europi trenutno ima oko 60 milijuna aktivnih biciklista, a u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista, što dokazuje njihovu važnost za hrvatski turizam.“
Sukladno Strategiji razvoja turizma Hrvatske do 2020. te Programu i Akcijskom planu za razvoj cikloturizma, cikloturizam predstavlja jedan od deset ključnih proizvoda za obogaćivanje turističke ponude, razvoj turizma na cijelom prostoru Hrvatske te produženje turističke sezone koje predstavlja jedan od ključnih izazova turizma RH. Sredstva iz javnog poziva bila su namijenjena javnom sektoru – jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno sljedećim županijama; Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka.
Izvori
Tagovi
Cikloturizam Enogastronomija Turizam Gari Capelli
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.