Vino raste u vinogradu! Kako očuvati kvalitetu uroda u godinama koje slijede?

"Kada govorimo o ovoj godini, treba reći da smo imali pojavu ekstremnih vremenskih prilika, što će, nažalost, ostaviti posljedice na proizvodnji vina u Republici Hrvatskoj", opisao je ovogodišnje prilike Krunoslav Karalić, v. d. ravnatelja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, na otvorenju treće konferencije Graševina Osijek (GO) koja je jučer održana u Centru za posjetitelje Tvrđa.

Konkretno, kako kaže, prošle godine proizvedeno je i stavljeno na tržište oko 530.000 hektolitara vina, a procjene za ovu sezonu su 460.000 do 470.000 hektolitara. Prema dostupnim podacima, očekuje se smanjenje randmana vina od oko 20%, navodi.

U sklopu dva panela pod nazivom "Izazovi i prilike vinske industrije u Republici Hrvatskoj" i "Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište" raspravljalo se o najboljim načinima da hrvatska visokokvalitetna vina ostanu sastavni dio domaće gastronomske ponude i destinacije te o najboljim načinima da se približe mlađim generacijama.

Najznačajnija sorta

Graševina je gospodarski najznačajnija sorta u Hrvatskoj, a njezin uzgoj zauzima 25 % vinogradarskih površina i gotovo 45 % ukupne proizvodnje vina. Od nje se proizvodi raznolika paleta mirnih i pjenušavih vina. "S obzirom na količine i kvalitetu, pri čemu je 80 posto vina u kategoriji kvalitetnih i vrhunskih, graševina kao sorta ima daleko najveći izvozni potencijal te može biti lokomotiva i za ostala hrvatska vina", naglasio je Karalić.

"Želimo postići to da boca hrvatskog visokokvalitetnog vina i dalje bude dio potrošačke korpice", rekao je direktor udruge Graševina Croatica, Tomislav Panenić. Ipak, promjene na tržištu su toliko dinamične da se vinogradari sami ne mogu dovoljno brzo prilagoditi.

Vjekoslav Stojišić, voditelj prodaje u ENOZOIK-u, izrazio je mišljenje da, ako dođe do nestašice vina, pa i graševine, hrvatski potrošači neće posegnuti za stranima, već će se radije okrenuti drugim domaćim sortama, s obzirom na snažnu tradiciju ove proizvodnje u zemlji.

Vino je također svojevrsna priča koja ima svoju odvojenu dimenziju povezanu s turizmom i festivalima. "Ono je za nas u turističkom smislu puno više od samog vina", istaknula je direktorica Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, Ivana Jurić. 

Potrebna je prilagodba novim uvjetima

Na samom početku prvog panela kojim je moderirao Mislav Matišić iz Turističke zajednice OBŽ, istaknuta je činjenica da ni najiskusniji vinogradari ne pamte ovako ranu berbu, uzrokovanu sušom i olujnim nepogodama, što je dovelo do značajnog smanjenja uroda. Osim toga, već dvije godine proizvodnja vina je u opadanju, a prijelazne zalihe se na izdisaju.

"Varijabilnost u proizvodnji uvjetovana je, osim vremenskim uvjetima, i starosnom strukturom vinograda jer nam je više od 40% nasada starije od 20 godina", upozorio je voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo HAPIH-a, Ivan Prša.

"Trebamo angažirati stručnjake u proizvodnji koji će imati visoku razinu obrazovanja i iskustva. Važno nam je da ti ljudi ne samo poznaju sva pitanja već da znaju razmišljati kritički i tražiti rješenja koristeći dostupne modele", dodao je sveučilišni profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, prof.dr.sc. Darko Preiner. Kako kaže, to čini razliku u odnosu na kratkoročna i brza rješenja.

Jurica Belle, operativni direktor za prodaju u Belju, smatra da je prioritet ponuditi domaća vina stranim turistima kako bi se povećala svijest o hrvatskim vinima i osigurala njihova prepoznatljivost na globalnom tržištu.

Vino raste u vinogradu

Ranija berba i ekstremne temperature utjecale su na bitne parametre kod vina, rekao je vlasnik Vinarije Papak, Mladen Papak. "Ne možemo reći da je kvaliteta dobra ako dobijemo vina s visokim udjelom alkohola i niskim kiselinama", nastavlja.

Ipak, vinari vjeruju da su dobro procijenili početak berbe s uravnoteženim omjerom kiselina i šećera te očekuju kvalitetna, lagana i svježa vina. Istaknuto je i da je krajnje vrijeme za planiranje sustava navodnjavanja u vinogradima.

"Ja sam i vlasnik i enolog i tehnolog i komercijalist i vozač, a onda se ne mogu baviti osnovnim poslom, a pravi enolozi znaju da vino raste u vinogradima, jer će kvaliteta grožđa odrediti kvalitetu vina", zaključio je Papak.

Kvaliteta grožđa je ključna

"Ne smije se dozvoliti da se vina promatraju primarno kroz prizmu tehnologije već se proizvodnja kvalitetnih vina treba bazirati na kvaliteti sorte. Ne bi se trebalo događati da nam je boca ili etiketa skuplja od grožđa koje smo koristili", rekao je prof.dr.sc. Preiner.

Znanost nastoji rješavati probleme kroz selekciju sorti, no njihovo potpuno mijenjanje nije poželjno jer se time gube tipična i prepoznatljiva autohtona vina. Jedan od mogućih smjerova selekcije je odabir prirodnih mutacija koje povećavaju otpornost na stres, no taj je proces vrlo ograničen.

Što se tiče tržišta, Belle je naglasio važnost praćenja trendova, ali i njihova stvaranja. Kako kaže, osluškujući tržišne potrebe u želji da ponude nešto novo, Belje je kreiralo liniju proizvoda Cuvée, namijenjenu mlađim generacijama, koja je vrlo dobro prihvaćena.

Mlađe generacije slušaju priče

Mlađe generacije puno su otvorenije u komunikaciji i žele izraziti svoje mišljenje, jedan je od zaključaka drugog panela "Mijenjaju li milenijalci i generacija Z vinsko tržište".

Moderator Hrvoje Periša iz Udruge Graševina Croatica otvorio je raspravu u kojem su sudjelovali direktorica TZ OBŽ-a Ivana Jurić, brend, event i marketing menadžerica EDukOS gimnazije i vlasnica HORKA komunikacija Katarina Horvat, vinski stručnjak Saša Špiranec, voditeljica podcasta "U oblacima s Anom Radišić" Ana Radišić te influencerica Suzana Emes. 

"Oni žele priču, žele vrijednost”, rekla je o mladima Katarina Horvat. Mladi vole čuti o tradiciji, tko radi u vinogradu i kako, ali to im sve treba biti ispričano preko društvenih mreža i na njihovom jeziku. 

Sve više preferiraju elegantnija vina s nižim udjelom alkohola, usklađena sa zdravijim načinom života, pojasnio je stručnjak za vina Saša Špiranec. "Ljudi danas piju manje i kvalitetnije", dodaje.

Kako kažu panelisti, potrebno je prilagoditi komunikaciju vinarija generaciji Z, s naglaskom na autentičnost. Istaknuta je i važnost edukacije ugostiteljskih radnika o kvaliteti i prezentaciji vina, posebno stranim turistima.

Zaključno, vinari bi se trebali lokalno angažirati, koristiti različite komunikacijske kanale, oslanjati se na znanost, kontinuirano čitati, istraživati i povezivati se s drugima kako bi doprli do novih generacija.

Konferencija je održana u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH), Udruge Graševina Croatica i Turističke zajednice OBŽ-a, uz suorganizaciju Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka.