Što sve čini Kopenhagen sretnim gradom i je li zaista tako?

Kopenhagen je nedavno proglašen najsretnijim gradom svijeta, a između ostalog na vrh Indeksa sretnih gradova dospio je radi dobre ravnoteže poslovnog i privatnog života, pristupu zelenilu, liječnicima i predanosti prema održivom življenju. Je li zaista tako otkrile su nam dvije Dankinje na prošlotjednom Greencajt festivalu kojemu je partner bila upravo Danska.

"Možemo se pohvaliti da smo zagađenu gradsku luku potpuno očistili izgradnjom dobre infrastrukture, do te mjere da je danas sigurna za kupanje i oko nje je svima omogućen pristup, čak i ako je nečije privatno vlasništvo. Naša spalionica otpada Copenhill je poznato skijalište iz kojeg izlazi čišći zrak od onog koji je inače u gradu“, ističe Kristine Munkgård Pedersen iz odjela za klimu i urbani razvoj Kopenhagena.

Ugljično pozitivni do 2035.

Ovu godinu grad je trebao postati ugljično neutralan, ali to je uspio "samo“ 80 posto, novi cilj je postati ugljično pozitivan do 2035. godine. "Mislim da je dobro da postavljamo takve ambiciozne ciljeve jer nas to potiče da im dođemo što bliže. Biti ugljično pozitivan znači da ugljični dioksid pretvaramo u energiju i koristimo ga“, objašnjava Kristine.

Kopenhagen se može pohvaliti i dobro razvijenim biciklističkim stazama, do te mjere da su izgradili i biciklističku autocestu kako bi stanovnici koji žive izvan grada mogli putovati biciklom na posao. Čak 58 posto stanovnika koristi bicikl kao glavno prijevozno sredstvo do posla, škole i fakulteta.

Za Signe Wenneberg poznatu dansku ekološku influencericu i novinarku stvari nisu tako idilične, jer je baš nedavno poskupio javni prijevoz za čak dvadeset posto, a vlasti su to opravdale time da ne žele da biciklisti počnu koristiti više gradski prijevoz, a manje bicikle.

"To je apsurdno, a što je sa starijima i djecom, s većinom ljudi koja si ne može priuštiti život u gradu i mora putovati? Mislim da vlasti često pričaju kako su zelene, a zapravo to nisu, jer se i dalje previše gradi neodrživim materijalima poput betona i ruše se zgrade da bi se izgradile nove umjesto da se postojeće prenamijene“ kritična je Signe.

I za slavnu spalionicu Copenhill kaže kako nije idealno rješenje, jer joj je za rad potreban otpad, a cilj je što više iskoristiti postojeći otpad i kompostirati. Danci su sretni jer imaju dobar životni standard, tvrdi Signe, a to znači više putovanja avionom koji je jeftiniji od vlaka i stvara značajan ugljični otisak.

Grad postaje zatrpan turistima, ali i brojnim strancima koji žele živjeti u njemu i doživjeti tu gradsku sreću o kojoj svi pričaju.

Klimatske promjene

"I Kopenhagen osjeća posljedice klimatskih promjena, sve češće imamo obilne kiše koje poplavljuju ulice i avenije, ali njih želimo iskoristiti. Nije cilj izgraditi dobar podzemni sustav nego puno zelenih otoka koji će upijati tu kišu i to je strategija za budućnost“ pozitivno će Kristine.

Kao i u Beču pčele su u gradu pronašle sigurnost od pesticida, a košnice su postavljene i na gradskoj vijećnici. Građani se udružuju i zajednički rade vrtove koji su mjesta druženja, ali i uzgoja hrane za vlastite potrebe. Za Signe nema sumnje da je potrebno puno više, spominje tako da je broj ekoloških farmi posljednjih godina u padu i da je bioraznolikost čak veća u samom Kopenhagenu nego izvan njega.

Danska ima dvostruko više svinja nego stanovnika, reći će, a to je daleko od slike održivosti koju pokušava stvoriti.