Pretraga tekstova
Udruga Slow food Slavonika na čelu sa predsjednicom Katarinom Kozinom, na neformalnom druženju 28 EU ministara poljoprivrede i ribarstva, predstavila je kulen autohtone hrvatske pasmine Crne slavonske svinje
Udruga Slow food Slavonika, prošlog je tjedna sudjelovala na neformalnom druženju 28 ministara EU za poljoprivredu i ribarstvo, koje je organizirala Slow Food zajednica i Sveučilište gastronomskih znanosti (UNISG) u Pollenzu u Italiji. Tom su se prilikom okupljenima obratili: povjerenica Europske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacian Ciolos, talijanski ministar poljoprivrede, hrane i šumarstva Maurizio Martina, predsjednik svjetske Slow Food organizacije Carlo Petrini te dekan Slow Food sveučilišta - UNISG Piercarlo Grimaldi.
Budući da Europske institucije igraju veliku ulogu u odlučivanju o budućnosti hrane i poljoprivrede u Europskoj uniji, Petrini je naglasio: "Europska unija nosi sa sobom veliki teret, sastavljen od mogućnosti i nade, ali i legitimnih očekivanja od ostatka planeta, koji gleda na naše tržište i njegova pravila kao način tumačenja, a ponekad i gradnju, svoje vlastite budućnosti. Jamčiti da svi, posebno najugroženiji, imaju pristup zdravoj, održivo proizvedenoj hrani, koja hrani i kulturom, a ne samo kalorijama, je ostvariv cilj. Slow Food i Europska unija mogu i moralno su dužni kretati se prema tom cilju, prije svega pružajući potporu manjim poduzećima i gospodarstvima, tradicionalnoj proizvodnji hrane, predodređenoj za domaće tržište".
Hrvatsku su na ovom događanju predstavile zamjenica ministra poljoprivrede Snjezana Spanjol i predstavnica hrvatskog ogranka Slow Food organizacije pod nazivom Slow Food Slavonica, Katarina Kozina, a predstavljen je kulen autohtone hrvatske pasmine Crne Slavonske svinje, koji je uvršten u projekt Ark of Taste. Uskoro bi trebao dobiti i status projekta Presidia, što označava organizirani uzgoj iste pasmine ili sorte na nekom području od strane više udruženih proizvođača, koje Slow Food direktno potpomaže, brendira pa čak i financira u slučajevima elementarnih nepogoda koje se smatraju neminovnom posljedicom klimatskih promjena uzrokovanih i ljudskom aktivnošću.
Ogranak Slow food Slavonika osnovali su 2012. godine mladi entuzijasti koji su prepoznali filozofiju i pokret neprofitne organizacije te najpoznatijeg svjetskog branda autohtone hrane. Cilj im je povezati male proizvođače s potrošačima, predstavljati eko proizvode ali i ukazivati na važnost konzumacije zdrave hrane i očuvanja ugroženih zavičajnih vrijednosti.
Nakon neformalne rasprave, europski su ministri mogli kušati proizvode različitih zemalja čiji su zastupnici objasnili vrijednost i važnost tih namirnica te ukazali na društvene i političke probleme s kojima su proizvođači suočeni, s obzirom na njihovu proizvodnju i prodaju.
Ovaj je sastanak imao za cilj potaknuti kreatore politike EU, s najviše razine da poduzmu akcije i provode politike koje uzimaju u obzir specifične potrebe malih proizvođača. Proizvodi su usko povezani s lokalnim područjem, kulturom i tradicijom te na taj način svjedoče o raznovrsnosti i posebnosti kulinarske baštine koju svaka zemlja ima.
Tagovi
Slow food Slavonika Poljoprivreda i ribarstvo Dacian Ciolos Maurizio Martina Carlo Petrini Piercarlo Grimaldi Održivo proizvedena hrana Mala gospodarstva Tradicionalna proizvodnja hrane Kulen Crna Slavonska svinja Snježana Španjol Katarina Koz
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.