Pretraga tekstova
Također je ukazano i na nužnost brendiranja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Slavonije, Baranje i Srijema te boljeg pozicioniranja regije na turističkom tržištu
Želi li Slavonija, Baranja i Srijem načiniti iskorak u turističkoj i ugostiteljskoj ponudi nije dovoljan samo lijep krajolik i prijazni ljudi, već puno više od toga, a prvi korak prema tomu se ogledava u nužnosti podizanja sadašnje razine regionalne konkurentnosti te gospodarske aktivnosti cijele regije kroz poljoprivredni, prehrambeni i turistički sektor, zaključeno je, između ostalog, na okruglom stolu koji je na temu „Smještaj, autohtona jela i namirnice u razvoju turizma Slavonije, Baranje i Srijema“ održan u Vinkovcima u sklopu III. kongresa kuhara i slastičara Hrvatskog kuharskog saveza (HKS).
Također je ukazano i na nužnost brendiranja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda Slavonije, Baranje i Srijema te boljeg pozicioniranja regije na turističkom tržištu, podizanja razine kvalitete i ugostiteljske i turističke ponude kao i razine znanja u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu cijelog područja.
Govornici na okruglom stolu bili su predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni, član radne skupine projekta „Hrvatska autohtona kuhinja“ pri Ministarstvu turizma Branko Čukelj, Branko Ognjenović s Akademije kulinarstva HKS, Zdenko Perčinić, tehnolog proizvodnje i voditelj gastro programa u hotelskim kućama Imperial Rab te Anton Čehić iz Strukovne škole Rovinj.
Dotaknuvši se projekta "Hrvatska autohtona kuhinja" Branko Čukelj pojasnio je kako cilj projekta bio da restorani koji prihvate da sudjeluju u njegovoj provedbu moraju na jelovnicima imati 70 posto autohtonih jela. "Šteta što je u provedbi toga projekta došlo do određene stanke. Projekt je inače savršen. Predviđa da 70 posto jela na meniju moraju biti autohotna što, moram priznati, predstavlja veliku obvezu za restoran", kazao je predsjednik HKS-a Damir Crleni. "Razvoj hrvatskog turizma nije moguć bez cjelokupne hrvatske strategije u turizmu", poručio je Crleni dodajući kako Hrvatska, s obzirom na resurse kojima raspolaže, mora postati izvoznik, a ne uvoznik hrane.
Anton Čehić iz Strukovne škole Rovinj upozorio je kako se u istarskim strukovnim školama koje obrazuju učenike za zanimanja kuhar i slastičar jako malo radi na edukaciji. Prema njegovim riječima škole mjesečno za namirnice po učeniku dobiju tek 25 kuna, što je nedostatno. Pročelnik Upravnog odjela za turizam i kulturu Vukovarsko-srijemske županije Mario Banožić upozorio je kako se ne može reći da se u Slavoniji, Baranji i Srijemu ne radi na promociji i unaprijeđenju turističke i ugostiteljske ponude, ali kako se stječe dojam da je riječ o pasivnoj promociji bez jasne strategije što se u konačnici želi postići.
III. kongres kuhara i slastičara završava u nedjelju posjetom sudionika Đakovu. Prethodno će se sudionici kongresa, u subotu, okušati na PIK-ovom stanu nedaleko Vinkovaca u spravljanju čobanca te drugih jela od divljači. Sve dakako popraćeno neizostavnim zvucima tamburice.
Autor: Alen Kuns
Tagovi
Kongres Gastronomija Kuhari Slastičari Autohtonost Jelovnici Turizam Smještaj
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/