Pretraga tekstova
Našim proizvođačima nije samo problem niža cijena uvezene hrane, nego i nelojalna konkurencija. Uslijed loše kontrole događa se da je proizvod okićen etiketom visokokvalitetne namirnice, zapravo u nižem kvalitetnom razredu.
Kako kvalitetom domaćih proizvoda privući kupce te nakon pobjede u ratu izvojevati i pobjedu na tržištu otkrili su zadrugari okupljeni u osječkoj Braniteljskoj zadruzi "Donji grad" na desetom po redu Sajmu braniteljskih zadruga koji je održan u Zadru u organizaciji Ministarstva branitelja. Nesvakidašnja ponuda za Dalmaciju koja se sastojala od slavonskih kolača i slastica, mesnih delicija, zimnica nije mogao ostaviti ravnodušne ni Zadranke koje su iskoristile priliku da šetnju Poluotokom obogate kupovinom na štandu osječkih branitelja.
Braniteljska zadruga "Donji grad" broji deset zadrugara od kojih su osam veterani Domovinskog rata, a zapošljava i pet djelatnika. Osnovana je ožujku 2010. godine, ima svoje proizvodne pogone, a bavi se proizvodnjom slavonskih tradicijskih pekarskih, suhomesnatih proizvoda, dimljene ribe, zimnice, imaju dva prodajna mjesta, a vizija osnivača jest formirati Klaster braniteljskih zadruga. Kakav je njihov pristup tržištu i način rada pojašnjava članica i djelatnica Anamarija Jurina.
Danas je glavni problem domaćih proizvođača kako pridobiti kupce. Neosporno je da je domaći proizvod kvalitetniji od uvoznih smještenih na policama trgovačkih centara. Međutim taj uvozni proizvod je cjenovno konkurentniji i kupci prije posežu rukom za njim, naročito u doba recesije. Našim proizvođačima nije samo problem niža cijena uvezene hrane, nego i nelojalna konkurencija.
Uslijed loše kontrole događa se da je proizvod okićen etiketom visokokvalitetne namirnice, zapravo u nižem kvalitetnom razredu. Dodatna poteškoća jest što trgovački lanci traže plaćanje ulaznica odmah, a kasne s plaćanjem svojih dugova. Osječani su to sve izbjegli.
"Trgovačke lance možete zaboravit. Zbog plaćanja najma police i drugih obaveza to se jednostavno ne isplati. Mi smo vidjeli da su ljudi spremni platiti više za kvalitetan proizvod, ali im tu kvalitetu treba pokazati. To nije teško ako obilazite sajmove i u direktnom ste kontaktu s njima. Zato godišnje obiđemo 200 do 300 sajmova", kaže djelatnica i članica zadruge Anamarija Jurina.
Braniteljska zadruga Donji grad posebna je i po tome što sirovine za svoje proizvode kupuju od drugih zadruga. Od Braniteljske zadruge Smuđ iz Belja kupuju ribu, od baranjskih braniteljskih i poljoprivrednih zadruga kupuju voće i povrće za zimnice i delicije, dok meso proizvode sami. Cijela priča koja se vrti oko Donjeg grada promatrana sa strane izgleda kao začetak jedne uspješne slavonsko-baranjske-srijemske priče kojom će kvalitetni domaći proizvodi pronaći svoj put do domaćih potrošača.
Tagovi
Braniteljske zadruge Anamarija Jurina Klaster braniteljskih zadruga Domaći proizvod Braniteljska zadruga Smuđ Suhomesnati proizvod Uvozni proizvod Konkurencija Loša kontrola
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljima Podravine i Slavonije širi se opojni miris kamilice 🌼 Još nemamo podatak koliko je površina pod ovom kulturom zasijano jesenas, a 2023. bila je na 3.788 hektara.