Pretraga tekstova
Cilj okruglog stola je spoznavanje važnosti vune u životu istarskog čovjeka u povijesti i sadašnjici te kreiranje smjernica programa koje će vratiti vunu u naš svakodnevni život sa svim dobrobitima koje nam vuna može dati.
Okrugli stol "Program istarska vuna", u sklopu projekta Istra bio regija, kojeg zajednički organiziraju Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu Istarske županije i Agencija za ruralni razvoj Istarske županije (AZRRI), održat će se u petak, 20. rujna s početkom u 10.00 sati u prostorijama župnog ureda općine Svetvinčenat.
"Cilj okruglog stola je spoznavanje važnosti vune u životu istarskog čovjeka u povijesti i sadašnjici te kreiranje smjernica programa koje će vratiti vunu u naš svakodnevni život sa svim dobrobitima koje nam vuna može dati. Pozvani su sudionici koji kreiraju društveni i gospodarski život u županiji i koji mogu doprinijeti ovom cilju te strani stručnjaci koji imaju iskustva s provođenjem ovakvih programa. S obzirom da je vuna prisutna kako u poljoprivrednoj proizvodnji tako i tekstilnoj i modnoj industriji, ali i u kulturi i običajima za obnovu života istarske vune potrebno je sudjelovanje cijelog istarskog Društva.", najavljuju iz AZRRI-a.
O hrvatskim iskustvima s vunom govorit će prof.dr.sc. Boro Mioč s Agronomskog fakulteta Zagreb, dok će o zakonskoj regulativi – vuna u stadu, prometu, obradi i preradi govoriti predstavnici Ministarstva poljoprivrede.
Na okruglom će stolu biti predstavljeni i primjeri dobre prakse. O njima će govoriti Nathalie Ketterle, Kollektion der Vielfalt (Njemačka) te prof. Marco Antonini, Agenzia nazionale per le nuove tecnologie, l'energia e lo sviluppo economico sostenibile (ENEA), Italija.
O Programu istarske vune – što je prve godine učinjeno, kako strukturirati program, govorit će Gordan Šubara, dr.vet.med. Moderator je Marko Bijažić.
Tagovi
Vuna Okrugli stol Važnost vune Program istarska vuna
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !