Prijavite se za 17. kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u Opatiji

Bliži se 17. međunarodni kongres Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo kojeg organizira Hrvatsko agronomsko društvo (HAD).

Na ovom događaju, koji će se održati od 5. do 8. studenog 2024. u hotelu Admiral 4* u Opatiji, možete sudjelovati i vi. Potrebno je ispuniti prijavnicu klikom OVDJE, a ukoliko vam je potreban smještaj, ispunite obrazac prijave OVDJE.

Kako se na razini Europske unije kontinuirano ažuriraju i mijenjaju propisi iz područja sjemenarstva i rasadničarstva te prenose u nacionalno zakonodavstvo, organizator ističe kako će se na skupu prikazati znanstveni napredak oplemenjivanja bilja u stvaranja novih kultivara, te stručno opravdano promovirati certificirano sjeme kao konačni proizvod koji je temelj poljoprivredne proizvodnje.

U čemu smo blizu samodostatnosti ili smo je postigli?

Također, predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva prikazat će donesene nove propise, u sjemenarstvu i rasadničarstvu te biljnom zdravstvu

Tradicionalno će se dodijeliti priznanja "Zlatno sjeme" za najzastupljenije sorte i hibride u Republici Hrvatskoj u pojedinim kategorijama, a najznačajniji znanstvenici prikazat će najnovija istraživanja s novim sortama i hibridima poljoprivrednih kultura. 

Bit će, poručuju, prezentirana 34 rada kroz plenarna izlaganja, te kroz sekcije: oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo.  

"Prikazat će se proizvodnja sjemenskih usjeva i sadnog materijala u 2023. i 2024. godini, te ukupne certificirane količine sjemena u Republici Hrvatskoj", naglasio je doc. dr. sc. Josip Haramija, dipl. ing. agr., predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa. Dodao je kako će se moći čuti zašto je u sjemenu i sadnom materijalu Hrvatska imala negativnu vanjskotrgovinsku bilancu u 2022. godini 47,6 milijuna eura, a u 2023. godini 65,6 milijuna eura te u čemu smo blizu samodostatnosti ili smo je postigli, a gdje smo osuđeni na uvoz sjemena.

Potreban veći nadzor uporabe vlastitog sjemena

Kroz sekciju rasadničarstvo bit će predstavljena proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala u Republici Hrvatskoj te različitost nacionalnih biljnih genetskih izvora koje treba očuvati i učiniti dostupnim kroz umnažanje sjemena našim vrtlarima, dok će ratari moći doznati koje su najproduktivnije i najkvalitetnije sorte i hibridi u proizvodnji.

O novostima u oplemenjivanju bilja, sjemenarstvu i rasadničarstvu na kongresu u Opatiji

Održat će se i okrugli stol s temom Certificirano ili vlastito sjeme - teorija i praksa. Predstavnica Švedske prezentirat će iskustva u certificiranju sjemena u toj državi, kao i nadzor u mogućnosti upotrebe vlastitog sjemena.

"Potreba je boljeg nadzora uporabe vlastitog reprodukcijskog materijala te je posebno potreba poticanja uporabe certificiranog sjemena prepoznata u nekima od velikih poljoprivrednih zemalja Unije - mi se od te prakse odmičemo", poručio je Haramija, naglasivši činjenicu da ne možemo biti zadovoljni podatkom da nam je proizvodnja sjemena kukuruza značajno pala, da uvozimo četiri petine sjemena krmnog bilja ili devet desetina sjemena povrća ili da nam je proizvodnja sjemena kukuruza u stalnom padu ili da smo posve ovisni o uvozu sjemena suncokreta ili šećerne repe - značajnih ratarskih kultura.

Uložiti dodatni napor da se zadovolje vlastite potrebe za sjemenom

On ističe da se proizvodnja i certificiranje sjemena u Hrvatskoj pokazala ključnom u vrijeme Covid-19 krize te rata u Ukrajini jer je proizvođačima osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu na sjeme iz uvoza čime je osigurana sjetva i prehrambena neovisnost stanovništva kod najzastupljenijih kultura.

"Kongres je prilika da sve sastavnice industrije sjemena Hrvatske angažiraju i ulože dodatni napor kako bi se zadovoljenje vlastitih potreba za sjemenom povećalo", pozvao je Haramija te dodao da se to odnosi od Ministarstva koje donosi odluke, kreira razvojne i poticajne strategije ili programe do oplemenjivačkih kuća i sjemenara koji se moraju prilagoditi tržišnim uvjetima te pokušati iskoristiti djelomično negativnu situaciju koja postoji u prostor za napredak i razvoj (podizanje proizvodnje sjemena kukuruza, uljarica, krmnog bilja, povrća, krumpira …).

Više detaljnijih informacija o programu kongresa može se vidjeti na www.agronomsko.hr, a detaljan program pronađite u dokumentu ispod teksta.