Pretraga tekstova
Europski trendovi pokazuju stalni rast broja ekoloških poljoprivrednih proizvođača, Republika Hrvatska zbog agroekološke raznolikosti poljoprivrednog prostora raspolaže prirodnim preduvjetima za jači razvitak ekološke poljoprivrede
Na temelju članka 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora saziva se 37. (tematsku) sjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora koja će se održati 28. svibnja (srijeda) 2014. u 10,00 sati.
Sjednica će se održati u zgradi Hrvatskoga sabora, Trg Sv. Marka br. 6 u dvorani Josipa Šokčevića (Mala vijećnica).
Tema sjednice je: Ekološka proizvodnja u Republici Hrvatskoj - ograničenja, izazovi i mogućnosti
Europski trendovi pokazuju stalni rast broja ekoloških poljoprivrednih proizvođača, Republika Hrvatska zbog agroekološke raznolikosti poljoprivrednog prostora raspolaže prirodnim preduvjetima za jači razvitak ekološke poljoprivrede.
Osiguranjem preduvjeta razvoja, boljim protokom informacija, edukacijom proizvođača, javno-privatnim partnerstvom, poticanjem udruživanja u cilju zajedničkog nastupa na tržištu, povezivanjem ekološke proizvodnje s drugim gospodarskim granama RH, podizanjem svijesti o održivom gospodarenju u uzgoju bilja i životinja, proizvodnji hrane, sirovina i preradi primarnih proizvoda kroz dobro osmišljen poduzetnički koncept stvaraju se preduvjeti za posredan utjecaj ekološke proizvodnje na daljnji razvoj ruralnih područja i direktan utjecaj na demografski oporavak hrvatskog sela.
O načinima i mjerama za daljnje unapređenje i razvoj ekološke proizvodnje u Republici Hrvatskoj i prijedlogu Uredbe EP i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda, izmjeni Uredbe (EU) br. XXX/XXX EP i Vijeća (Uredba o službenim kontrolama) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 834/2007, kao i utjecaju izmjena Uredbe na hrvatske ekološke proizvođače provesti će se rasprava.
U radu ove tematske sjednice očekuje se sudjelovanje predstavnika Ministarstva poljoprivrede, predstavnika ekoloških proizvođača, predstavnika ovlaštenih kontrolnih tijela u ekološkoj proizvodnji, Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima i drugih relevantnih gostiju.
Svoj dolazak na sjednicu potvrdite na tel. 01/ 4569 484 ili mailom na odbpoljo@sabor.hr do 20. svibnja 2014. godine.
Foto: freedigitalphotos.net
Tagovi
Ekološka proizvodnja u RH Ministarstvo poljoprivrede Odbor za poljoprivredu
Autorica
Više [+]
Dunja je administratorica/urednica AgroKluba. Ima 28 godina i završila je diplomski studij na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer marketing. Voli uživati u životu i istinski je hedonist :) Njezin moto je: "Svaki dan se smij jer život je lijep" :)
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.