Oprez, biljne štetnike svakodnevno uvozimo bez carinjenja sa svih kontinenata

Južnoamerički moljac rajčice, azijski narančin trnoviti štitasti moljac, južnoamerički palmin drvotoč, azijska strizibuba… Sve su to štetnici koji ugrožavaju domaće biljke, a broj novih vrsta zahvaljujući prijevozu robe, putovanjima, internetskoj kupnji, ali i klimatskim promjenama, stalno raste, čulo se na panelu u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA).

Kampanjom #PlantHealth4life, koja se već treću godinu provodi diljem Europe, pokušava se educirati građane o važnosti zaštite lokalne flore.

Biljke - najgori suvenir s putovanja

Tako se i na ovom panelu istaknulo kako su biljke najgori suvenir s putovanja, jer sa sobom mogu donijeti bolesti i štetnike često oku nevidljive.

"Svaki hrast u Zagrebu, Slavoniji, a dolazi polako i do Istre je žućkast i blijed, zašto? Napada ga hrastova mrežasta stjenica. To je štetnik koji je 2013. godine došao iz Azije, to su one male prozirne bubice na koje se svi žale da ih grizu, a zapravo one najviše štete čine hrastu“, spomenuo je dr.sc. Dario Ivić, rukovoditelj Odjela za biljno zdravstvo u HAPIH-u pokazujući i na napadnuti hrast lužnjak u samom Botaničkom vrtu gdje je održana konferencija za medije.

Marijana Kelava, voditeljica Odjela za biljno zdravstvo iz Ministarstva poljoprivrede spomenula je kako je teško naći pravog krivca koji je donio štetnika u Hrvatsku i zato je ključna edukacija građana. Primijete li neke neobične štetnike i promjene na biljkama to uvijek mogu prijaviti HAPIH-u i Ministarstvu.

"Azijska strizibuba je zanimljiv kukac, crni s bijelim točkicama, ali je veliki štetnik i radi nje smo u Zadru prije tri godine morali uništiti oko 220 stabala platana, topola i divljih smokvi… To su stabla koja su bila tu i kao zaštita od vjetrova i raznošenja tla“, spomenula je Marijana dodajući kako su se time ugrozila i staništa ptica.

Opasnost po okoliš, ne samo po džep

Primjera stranih vrsta koje ugrožavaju biljke je puno i ne moraju se tražiti po egzotičnim zemljama. Neki od njih poput španjolskih puževa s kojima se vrtlari bore više od deset godina stigli su vjerojatno uvozom voća i povrća iz Španjolske.

Ovogodišnje izdanje #PlantHealth4Life okuplja 26 država članica EU, pet kandidatkinja za članstvo te Švicarsku.

"Recimo imamo jako raširenu zlatnu žuticu na vinovoj lozi. Vinogradi su rascjepkani, ako se pojavi na nekom području gdje je teško naći vlasnika, nemate konkretnu osobu kojoj možete narediti da se mjera provede i onda su to teži procesi, a mjere su nužne da se barem donekle spriječi šteta“ istaknula je Kelava.

Kako su invazivne vrste poput hrastove mrežaste stjenice stigle u Hrvatsku?

O tome kako se biljke mogu štititi i brigom o korištenju sezonskih biljaka u cvjećarstvu i pri prehrani te učenjem djece od malih nogu kako uzgojiti biljku i brinuti se o njoj pričale su Maja Subotić, cvjećarka iz studija Samonikla te majka i influencerica Gabrijela Vukić.

Novinarka Iva Kordić kao strastvena putnica spomenula je kako na putovanjima svatko može doći u napast da sa sobom ponese neku biljku ili sjeme, ali je biljke ipak bolje kupovati u ovlaštenim rasadnicima. Kad se uoči problem najčešće je šteta već prevelika zato je važno stalno osvještavati stanovnike kako je zaštita biljaka zapravo i zaštita nas samih.