Nekoć se o tlu govorilo kao o majci, a koliko ga poštujemo danas?

O tlu se nekad pričalo kao o majci, bilo je slavljeno, obožavano, a kako smo se prema njemu odnosili kroz povijest i koliko ga poštujemo danas, saznat ćete na nedavno otvorenoj izložbi Z/zemlja u zagrebačkom Etnografskom muzeju. Dvogodišnje istraživanje rezultiralo je bogatom izložbom koja istražuje složen odnos između ljudi i tla iz humanističke, etnološke i kulturno-antropološke perspektive.

"U izložbi progovaramo o odnosu ljudi prema Zemlje kao planetu i kolokvijalno zemlji kao tlu. Prije negdje 30-ak godina tlo je bilo periferna tema u humanističkim i društevim znanostima, a danas je ipak jedna od glavnih, najviše radi zabrinutosti da se na njega gleda samo kao resurs“, spomenula je mr. sc. Željka Petrović Osmak, autorica i muzejska savjetnica u Etnografskom muzeju.

Detalji koji će osvijestiti o važnosti tla

Stari alati za obradu i sijanje tla, monoliti s Agronomskog fakulteta, dubrovačke oporuke s početka 20. stoljeća, uzorci sjemenja, rudarstvo, Petrokemija, jurjevske maske…, izložba obiluje detaljima koji će privući posjetitelja i osvijestiti ga o važnosti tla.

Od građevinskog i materijala za izradu predmeta od keramike do tla koje se trese i stvara osjećaj koliko smo mali u odnosu na naš planet. Sve su to teme kojih se dotaknula Z/zemlja ostavljajući za kraj i neke primjere dobre prakse brige o najvažnijem resursu.

"Na kraju izložbe ostavili smo cjeline poput urbanih vrtova i što oni znače za stanovnike grada, zatim permakulturu koja je svojevrstan način održivog življenja te biodinamiku Rudolfa Steinera koja se razvijala paralelno s konvencionalnom poljoprivredom“, ističe autorica.

Povratak na selo korak naprijed u evoluciji

Konačni cilj ove opsežne izložbe jest podizanje ekološke svijesti o neizmjernoj važnosti tla i ponovno vrednovanje mudrosti tradicijskog, ekološkog razmišljanja. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća ljudi su, naime, razmišljali puno ekologičnije nego danas, reći će autorica. Tlo su tako doživljavali kao dijelom svoga bića što se vidi i kroz oporučno ostavljanje zemljišta nasljednicima, ali i neobične načine liječenja ležanjem na tlu.

Na izložbi možete pogledati i dva filma, o lončarenju i o "Slušanju zemlje“ koji dolazi s Hvara. "Odlično je rekla jedna sugovornica u filmu, kako je odlazak iz grada na zemlju i život ponovno u ruralnom prostoru kao nekad, zapravo korak u evoluciji prema naprijed“, spomenula je Željka.

Uskoro će se u sklopu izložbe moći pogledati i BBC-jeva snimka živog tla, a kroz sljedeće dvije godine Z/zemlja će se nadopunjavati i novim umjetničkim radovima. Svaka od tema obradit će se kroz radionice, edukacije, te znanstvene skupove. Svoj su doprinos izložbi dale i znanstvenice dr.sc. Tihana Rubić, dr.sc. Suzana Marinić, dr.sc. Olga Orlić i dr.sc. Aida Brenko. Potonja je autorica izložbi Vatra i Voda koje su svojedobno bile i velike uspješnice Muzeja.

Najnovija, a nadamo se i jednaka uspješna izložba Z/zemlja, trajat će do ožujka 2028. godine pa svratite malo do Etnografskog muzeja i podsjetite se koliko je tlo važno.