Pretraga tekstova
Nijedne uspješne proizvodnje nema ako oranje nije dobro, a naši su poljoprivrednici, čini se, to shvatili
Marko Kadić iz Gundinaca najbolji je orač Brodsko-posavske županije na traktoru premetnjaku, a među ravnjacima je najviše bodova osvojio Stjepan Vučković iz Slavonskog Prnjavora.
Odluka je to tročlanog stručnog suda s 9. natjecanja orača BPŽ-a, koje se jučer održalo na zemljištu Marina Vučkovića u Novom Gradu. Čak 20 natjecatelja - od Donjeg Varoša (Stara Gradiška) na zapadu do Gundinaca, Sikirevaca, Vrpolja na istoku - zaoralo je brazde najbolje što su znali, a natjecali su se u dvije kategorije - plugovima premetnjacima (6) i ravnjacima (14), još jednom potvrdivši značenje oranja u poljoprivrednoj proizvodnji.
- Nijedne uspješne proizvodnje nema ako oranje nije dobro, a naši su poljoprivrednici, čini se, to shvatili - kaže voditeljica županijske Poljoprivredne savjetodavne službe Vera Novaković. Pojašnjava kako je oranje postupak kojim se tlo prebacuje, nakon čega se struktura tla stabilizira i prima akumulaciju vlage za novu kulturu. A preko ovakvih natjecanja ta se potreba i promovira.
Među najmlađim oračima bio je 23-godišnji Stjepan Vučković iz Slavonskog Prnjavora. Od šesnaeste godine sudjeluje na natjecanjima, a do sada je četiri puta odnio titulu najboljeg orača Brodsko-posavske županije te 3. i 4. mjesto na državnim natjecanjima. Iako vozi traktor star 14 godina, potvrđuje kako se dobri rezultati mogu postići uz mnogo rada i preciznosti.
Puno preciznosti trebalo je i za jučerašnje natjecanje, a tročlani stručni sud (agronomi iz Poljoprivredne savjetodavne službe) imao je pune ruke posla. Trebalo je ocijeniti 20-ak elemenata kod svakog natjecatelja.
A ovogodišnji pobjednici županijskog natjecanja idu na državno natjecanje u Sinj, dok će ovogodišnji pobjednik državnog natjecanja dogodine predstavljati Hrvatsku na svjetskom natjecanju u Kanadi.
“Ocjenjivali smo ih prema svjetskim pravilima za ravnjake i premetnjake - ulaz, izlaz, otvaranje, nalegnutost, dubinu brazde, čistoću, pripremljenost brazde za sjetvu, krunu, naor...”, rekao je Đuro Cerovčec iz Upravnog odbora Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja u oranju. Naglasio je i razliku između klasičnog i natjecateljskog oranja: “Važni su plugovi, no velik broj natjecatelja izvještio se tako da klasičnim plugovima mogu napraviti izvrsne rezultate i parirati natjecateljskim.”
Autor: Marija Radošević
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.