Krčki pršut Vjekoslava Žužića šampion 10. Dana hrvatskog pršuta

Vjekoslav Žužić, vlasnik Mesnice marketi Žužić, ove godine službeno ima najbolji pršut. Šampionska titula pripala mu je na 10. Danima hrvatskog pršuta koji su se ove godine održali u Zagrebu.

Organizatori ističu kako se za titulu najboljeg natjecao s još 12 proizvođača istarskog, drniškog i dalmatinskog pršuta, koji su ove godine poslali uzorke na ocjenjivanje. Ovo je drugi put da je Žužić osvojio ovo priznanje. Šampion je bio i prije dvije godine u Splitu kada je također oduševio stroge ocjenjivače i zahtjevne ljubitelje ove iznimno cijenjene hrvatske delicije. 

"U Zagrebu su se zlatnom medaljom okitili dalmatinski pršuti Voštane i Mesna industrija braća Pivac, istarski pršuti Pisinium i Dujmović te drniški pršut Bel-Cro", priopćeno je. 

Proizvodnja raste unatoč izazovima

Dodaju kako su srebro osvojili istarski pršuti Pruštane i stancije Buršić i Jelenić, dalmatinski pršuti Kulina Nova Sela i Smjeli te drniški pršut Drniških delicija Maran, a broncu dalmatinski pršuti Barić-Opskrba Trade i MIK Lukin. Za poseban doprinos pršutarskoj industriji dodijeljena su dva priznanja, Vladi Prančiću, vlasniku pršutane Smjeli čiji se dalmatinski pršut okitio s najviše šampionskih titula na ovom natjecanju te Hrvatskoj gospodarskoj komori koja intenzivno radi na promociji hrvatskih zaštićenih pršuta te edukaciji proizvođača.

"Imamo vrhunske pršute koji mogu ravnopravno konkurirati najboljim europskim, no svakako treba raditi na povećanju kapaciteta i udvostručenju obujma proizvodnje, kako bismo dosegli milijun komada godišnje i pokrili potrebe domaćeg tržišta i eno-gastronomske ponude u turizmu", rekao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Darko Markotić, predsjednik Klastera hrvatskog pršuta, istaknuo je kako su proizvođači prije deset godina proizvodili 250 tisuća komada, sa skromnim udjelom domaće sirovine od svega desetak posto, a proizvodnja je bila niske tehnološke razine.

Danas se proizvodi oko 500 tisuća komada

"Danas smo došli do proizvodnje od oko 500 tisuća komada, s udjelom domaće sirovine većom od 70 posto", rekao je Markotić te dodao kako su u ovom razdoblju sagrađene u Hrvatskoj dvije nove visoko tehnološki opremljene pršutane, a ostali pršutari imali su ozbiljne investicije u svoje proizvodnje.

Sve je to, kaže, dovelo ne samo do rasta proizvodnje, nego do standardizacije kvalitete, a ovi bi rezultati bili još i bolji da se u posljednje četiri godine nismo suočili s pandemijom, potom ekstremnom inflacijom pa pojavom afričke svinjske kuge u Hrvatskoj.

"Napomenuti ću kako je to proizvodnja koja traje preko godinu dana od ulaza sirovine pa do izlaza gotovog proizvoda, a za naše vrhunske pršuta ta proizvodnja je preko 18 mjeseci", istaknuo je te naveo da na tako dugi rok u ovakvim izazovnim i neizvjesnim vremenima nije bilo lako osigurati kapital za nastavak proizvodnje. "Nastavak i očuvanje kontinuiteta proizvodnje je najveći uspjeh nas pršutara u Hrvatskoj, jer smo u posljednje tri godine očuvali i povećali proizvodnju, dok u isto vrijeme najveći proizvođači na svijetu - Španjolska i Italija stagniraju i opadaju", poručio je Markotić.