Kako zadržati mlade u ruralnom području?

Dok su Šveđani bili europski pioniri u organizaciji Ruralnog parlamenta još 1989. godine, a čiji su primjer potom slijedi Estonci, Finci, Slovaci, Nizozemci, ali i naši susjedi Mađari te Slovenci, tom popisu sada je dodana i Hrvatska. Za istim stolom, u Baranji, okupili su se predstavnici politike, gospodarstva, civilnog sektora, europarlamentarci, ali i građani od Dubrovačko-neretvanske do Vukovarsko-srijemske županije kako bi zajedno pokušali odgovoriti na pitanje: Kako zadržati mlade u ruralnom području?

"Naš deficit je osposobljenost. Moramo samokritički priznati kako u tranzicijskom razdoblju nismo učinili dovoljno na pripremljenosti mladih, posebno mladih da apliciraju na projekte Europske unije. To je ono što je prioritetni zadatak u vremenu pred nama", poručio je pred oko 200 sudionika prvog Hrvatskog ruralnog parlamenta u Belom Manastiru Dane Pejnović, profesor sa zagrebačkog Prirodoslovnog fakulteta.

Model zadržavanja i zapošljavanja mladih na ruralnom prostoru

S utemeljenjem parlamenta otvoren je tek proces i neka pitanja, čulo se, ali i naznačena moguća rješenja te određeni zadaci koji bi se u idućem razdoblju trebali rješavati.

"Integrativni pristup i suradnja, to je ono što nam u idućem razdoblju treba. Pozivam sve ljude iz politike, gospodarstva, civilnog sektora, ali i građane da vide što mogu sami napraviti. Putem našeg portala Ruralni parlament nastavit ćemo razrađivati ideje do kojih smo došli, a pred nama su fondovi, oko nas resursi. Možda možemo biti primjer drugima u Europi kako ćemo kroz suradnju stvoriti model zadržavanja mladih na ruralnom prostoru, prije svega mislim na njihovo zapošljavanje", rekla je Sonja Vuković, predsjednica Udruge za kreativni razvoj Slap i jedna od organizatora Parlamenta uz Hrvatsku mrežu za ruralni razvoj te LAG Baranja i Grad Beli Manastir.

U objavljenoj Deklaraciji prvog hrvatskog ruralnog parlamenta naznačeni su problemi s kojima su suočena ruralna područja Hrvatske. Prije svega se to odnosi na depopulaciju, posebice odljev mladog stanovništva, ali i nekontinuiranu razvijenost uz kontinuirano razvojno zaostajanje.

"Sve je veća razlika u kvaliteti života između ruralnih i urbanih, odnosno urbaniziranih područja. S druge, pak, strane neiskorišteno je poljoprivredno zemljište, ali i rascjepkani poljoprivredni posjedi kao i slabo iskorišteni, zanemareni i zapušteni drugi razvojni resursi ruralnog prostora", sažela je Višnja Jelić Muck, predsjednica Hrvatske mreže za ruralni razvoj napominjući kako će se zalagati za promjene.

S prvog Hrvatskog ruralnog parlamenta koji bi se trebao ponovno okupiti za dvije godine, predloženo je povećanje uloge u međusektorskoj suradnji i partnerstvu na procesima odlučivanja na lokalnoj i nacionalnoj razini. Deklaracijom je obuhvaćeno i rješavanje pitanja ruralnog razvoja u kojem se treba primijeniti integrirani pristup na svim razinama vodeći računa o raznolikosti ruralnih prostora Hrvatske te istovremeno razvijati sposobnosti dionika ruralnog razvoja kako bi se aktivno uključili u procese osmišljavanja i provedbe lokalnih razvojnih planova.