Pretraga tekstova
Konferencija “Hrvatska proizvodnja hrane – rješenja za budućnost”, održana je danas u Čepinu u organizaciji Jutarnjeg lista
"Uvoz hrane sve se više povećava. U prošloj godini uvezli smo hrane za 6,26 milijardi eura i ostvarili deficit od 2,4 milijarde eura, dok je vrijednost vlastite proizvodnje bila na nešto malo više od 3 milijarde", rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista na danas održanoj konferenciji u Čepinu “Hrvatska proizvodnja hrane - rješenja za budućnost”.
Kako je istaknuo, upravo su stoga kao odgovoran medij koji želi pomoći da se preokrenu negativni trendovi, organizirali konferenciju jer cilj je ponuditi konkretna rješenja povećanja konkurentnosti, smanjenje ovisnosti o uvozu i stvaranje temelja za snažniju i održiviju domaću proizvodnju hrane.
Osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, istaknula je pritom da je u ovoj županiji 212 tisuća hektara obradivih površina te više od 11.000 OPG-ova. Upozorila je i da se ovdje nalazi 35 posto nacionalne proizvodnje svinjskog mesa, a koja je ugrožena afričkom svinjskom kugom.
"Ulaganje u poljoprivredu, u Slavoniji, mora nam biti imperativ", naglasila je.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zdravko Tušek podsjetio je pritom da je kroz sedam godina programa ruralnog razvoja u sektor uloženo gotovo 3 milijarde eura. Međutim, suočii smo se i s nizom kriza, od korone preko rata u Ukrajini do prirodnih nepogoda.
"Bilo je puno poremećaja na tržištu koji su nam skrenuli pozornost na domaće potrebe i razgovore o samodostatnosti, produktivnosti i konkurentnosti", dodao je navodeći da za kraj ove godine Ministarstvo priprema novi set mjera i programa za ulaganje u primarnu proizvodnju, u trajne nasade, stočarstvo...
"Ne vidim razloga da mi s ovakvom zemljom, potencijalima, znanjem i ljudima ne bismo imali poljoprivredu na koju ćemo biti ponosni", poručila je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu industriju i poljoprivredu istaknuvši primjere koji nam mogu biti podstrek.
Jer, rekla je, Irska je prije 30 godina bila na dnu EU, a danas 90 posto proizvodnje izvozi te im proizvođači imaju najviši dohodak. Također, Španjolska Almeria, nekada pustinja, sada je najveći proizvođač povrća u Europi.
Zaključno, hrvatska poljoprivreda i prehrambena industrija danas se nalaze pred velikim izazovima, ali i prilikama koje trebamo iskoristiti, čulo se između ostalog u Čepinu.
Fotoprilog
Tagovi
Konferencija Hrvatska proizvodnja hrane Rješenja za budućnost Jutarnji list Goran Ogurlić
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji