Kako pronaći radnu snagu i privući mlade u poljoprivredu?

Plaća u poljoprivredi je 20 posto niža u odnosu na prosječnu hrvatsku plaću, produktivnost je u nesrazmjeru s hektarima, slabo se modernizira, a izazova je sve više. Kako u takvim okolnostima privući mlade za rad u poljoprivredi raspravljalo se na Konferenciji "Održiva radna snaga: put ka učinkovitoj poljoprivredi“ u sklopu 5. CroAGRO sajma na Zagrebačkom velesajmu.

Možda ih privuče prijedlog Europske komisije da se mladim poljoprivrednicima osigura starter paket u vrijednosti do 300.000 eura u sklopu novog ZPP-a kako je spomenuo jedan od govornika Hristo Hristov iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak pohvalio je taj prijedlog, ali je spomenuo kako treba i podržati one koji već proizvode i žele se proširiti.

"Ohrabrujuće je što se tiče mladih da je njih više od 17,1% visokoobrazovano i lideri su po broju površina, jer ako je prosjek poljoprivrednog zemljišta blizu 8 hektara, mladi imaju već blizu 14 hektara što ohrabruje“, spomenuo je Majdak.

Premala cijena rada za domaće i strane radnike

Kako to izgleda iz perspektive poslodavca pokušala je objasniti Ivona Tupek, članica Uprave Arivera fruit: "Prije šest, sedam godina za berbu u jabuci smo imali oko 200 ljudi, od toga je domaćih bilo barem 150 i bilo je među njima i mladih, a sada smo došli na 50-ak domaćih berača od kojih su svi stariji od 60 godina“.

Dodala je kako uz nedostatak sezonske radne snage postoji trajni manjak zaposlenika u hladnjačama, tehnologa, kontrolora kvalitete, vozača C kategorije.

Cijena rada u Hrvatskoj je i stranim radnicima premala pa se događaju situacije u kojima više od 20 posto mandarina propadne, jer ih nema tko pobrati.

"Ne obrazujemo agronome da bi brali kupine, ne bih ih ni ja brala, a od poslodavaca nije lako dobiti odgovor što im treba od visokoobrazovanog kadra. Mi posljednje dvije godine imamo dobru suradnju s Beljem i jako nam konkretno znaju reći što žele od budućih agronoma,“ rekla je profesorica Brigita Popović s osječkog Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Političke se elite prema poljoprivredi odnose kao prema marginalnoj djelatnosti

Ono što i dalje nedostaje, naglasila je Popović, je zaštita struke, jer poljoprivredom se svatko može baviti, ali samo stručnjaci mogu osigurati pravu reakciju, zaštitu od bolesti i rješenja koja će pomoći u nošenju s klimatskim promjenama.

"Mislim da dosta ljudi misli da smo mi agronomi vrtlari i tu bi trebalo više raditi na promociji. Mislim da mi imamo budućnost jer bez hrane se ne može, a sve je teže uzgojiti je. Fakultet nam daje puno i spaja nas s poslodavcima“, iznijela je svoje mišljenje Karla Merćep studentica hortikulture-vinogradarstva i vinarstva.

Nakon fakulteta svoju diplomu planira iskoristiti u svom rodnom kraju i baviti se vinogradarstvom. Činjenica da će grad zamijeniti selom ne predstavlja joj problem. "Možda nam treba neka osnovna infrastruktura radi obitelji jednog dana, ali Split je na sat vremena udaljenosti automobilom i sve je lako dostupno“, priča Karla.

Sve više mladih, primjećuju to i profesori, život na selu smatraju pozitivnim, jer je mirniji i više u skladu s prirodom što im je važno. I dok se slika o selu ipak mijenja vjerojatno i zato što je danas virtualnim putem lako baviti se bilo kakvim interesom, ona o bavljenju poljoprivredom kao poslom koji može donijeti lijepe prihode, još je daleko od realizacije.

Hrvatska u odnosu na EU čak bilježi porast mladih u dobi do 41 godinu, ali daleko je to od planova EU da oni čine 24 posto djelatnika u poljoprivredi do 2030. godine.

"Mi u Poljskoj nemamo problem s radnom snagom, od stranih radnika za poslove na polju često zapošljavamo Ukrajince jer su nam blizu, ali mladi visokoobrazovani ljudi se žele baviti poljoprivredom i vide u tome dobru zaradu“, iznio je sasvim dugačiju sliku Wojciech Wojewodzki iz Poljske agencije za ulaganju i trgovinu. Mladima je važna tehnologija i modernizacija pa tako nedostatak radne snage rješavaju automatizacijom poslovanja.

"To je moguće u stočarstvu i ratarstvu, ali u voćarstvu voćke ne mogu brati roboti“, rekao je Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice te spomenuo kako je cijena sata u berbi od pet do sedam eura čime se ne može konkurirati u odnosu na neke druge zemlje EU. "Ako je cijena kilograma mandarine 30 do 40 centi, a berača se po kilogramu plati 55 centi onda je voćaru preskupa radna snaga i radije pušta da mandarina propadne“, objasnio je Markota.

Zakonodavstvo treba mijenjati

Oni koji bi i unatoč toj nekonkurentnoj cijeni htjeli raditi ograničeni su brojem dana, kaže Markota. Zakon, naime ograničava sezonski rad na 180 dana u godini što je problem jer berba ovisi o puno faktora. Ograničenje je i za strane studente koji ne mogu dobiti vizu ili studentska prava pa iako postoji interes, ne dolaze na studije agronomije u Hrvatskoj.

"Ako je studijski program na engleskom jeziku student nema pravo na status studenta i dok to ne riješimo ne možemo računati na strane studente“, spomenuo je Dalibor Tufeković voditelj ureda za transfer tehnologija i inovacija s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti.

Istaknuo je, međutim, dobru suradnju s poslodavcima koji posljednjih šest mjeseci prvo njih pitaju kad imaju potrebu za novim zapošljavanjem. Tako je od 58 diplomiranih njih 38 počelo s radom odmah nakon diplome.

No korištenje AI tehnologije i robota u poljoprivredi iako na prvu atraktivno na samoj konferenciji nije privuklo veliki interes. Naime, ispred Fakulteta strojarstva i brodogradnje Ana Ređep predstavila je zanimljiv međunarodni projekt "Agri digital growth" u koji je uključen Agronomski fakultet iz Slovenije. U poljoprivrednom području projekt ima za cilj smanjenje potrebe za radnom snagom, otkrivanje na vrijeme bolesti i povećanje produktivnosti.

Svi se slažu da se mladima mora omogućiti i veća jednokratna pomoć pri upisu, ali i da je važno da osvijeste kako je agronomija cjeloživotno učenje koje ne završava diplomom nego se stalno treba usavršavati. Moderni poljoprivrednik više nije u čizmama s lopatom, sad je u čizmama s tabletom, čulo se na konferenciji.