Jesen u Srijemu

Veselo je i razigrano bilo ove nedjelje u Bogdanovcima nedaleko Vukovara, a povod bijaše manifestacija "Jesen u Srijemu", koju je četvrtu godinu zaredom organizirala tamošnja Konjogojska udruga "Srijem". A ovogodišnja jesen, nikad ljepša i toplija, učinila se savršenom za brojne konjanike i zaprege, pristigle u Bogdanovce iz Gradišta, Đakova, Širokog Polja, Tovarnika, Lovasa, Ernestinova, Bijelog Brda, Retkovaca, Popovca, Ilače i drugih slavonskih, srijemskih i baranjskih sela.

I to ne bilo kakvih zaprega, nego svatovskih, onih najljepših kakve se mogu inače vidjeti u Slavoniji i Srijemu u kojima je svadba oduvijek bila povod da se cijelo selo proveseli. Bilo je tako i u Bogdanovcima. Nikad ljepše Slavonke i Sremice, brižljivo smještene na jastuke, "paradirale" su u zapregama prikazujući bogatsvo narodnog ruha i običaja. "Za nas u Srijemu karakteristično je da dosta držimo do svatova i običaja vezanih uz svatove. Našim sumještanima i brojnim gostima željeli smo prikazati kako su nekada izgledali svatovi i kako se išlo u svatove", kaže Božana Lalić iz bogdanovačke Konjogojske udruge "Srijem" koja djeluje četiri godine i okuplja šesdesetak članova, vrlo aktivnih u djelovanju te ih je moguće vidjeti na svim, iole značajnijim tradicijskim manifestacijama u Slavoniji.

Prema njezinim riječima danas u Bogdanovcima ima dvadesetak konja čije vlasnike, u bavljenju tim poslom, prije svega, vodi ljubav prema konjima i konjogojstvu. "Dosta je skupo i zahtjevno se baviti konjima. Kada samo uzmete da jedna velika bala sijena košta između 300 i 350 kuna, a konj je pojede u mjesec dana ili manje ukoliko ga bolje hranite, vidite da to nije malo novca koji se mora uložiti ukoliko se ozbiljno hoćete baviti konjogojstvom. Ali, ljubav prema tim plemenitim životinjama vrednija je od bilo kakvog novca i uloženog truda", navodi Božana Lalić.

Na pitanje otkud interes konjogojske udruge baš za svadbene običaje u ovo doba godine, podsjeća kako su svadbe u Srijemu u prošlosti uglavnom održavane tijekom jeseni i zime, zbog manjeg opsega posla nego ljeti i zato što je bilo skupljenog novca od prodaje ljetnih i jesenskih uroda. "Nadamo se kako bi prikazivanjem ovakvih i sličnih starinskih običaja potaknule mlade da se zainteresiraju i pripomognu njihovom njegovanju i očuvanju", isitče Božana Lalić.

Nakon što su svatovske zaprege prošle selom, na njivi Bogdanovčanke Pavice Filkovac održano je natjecanje zaprega te natjecanje u tekličkom jahanju. Odlukom prosudbene komisije najljepšim zapregama proglašene su zaprege Tomislava Đambića i Dražena Žigića iz Širokog Polja, Ivana Gajšeka iz Baranjinog Vrha i Blaža Mikića iz Trnave.

Autor: Alen Kuns