U konkurenciji 30 zemalja sa šest kontinenata naši maslinari osvojili 125 odličja i to 101 zlatnu i 24 srebrne medalje. Što kaže Ivica Vlatković najuspješniji hrvatski maslinar i zašto Curtis Cord predsjednik najvećeg svjetskog natjecanja misli da svaki od 3,8 milijuna stanovnika Hrvatske može proizvesti ekstra djevičansko ulje svjetske klase?
Hrvatski maslinari imaju razloga za zadovoljstvo. Iz New Yorka s upravo završene svjetske smotre maslinovih ulja World Olive Oil Competition stiže vijest o dosad najvećem uspjehu.
"Drugi smo na svijetu!, ističe dr. Ivica Vlatković, poznati maslinar iz Novigrada.
Oduševljenje ne kriju ni ostali. Slavi se s razlogom jer hrvatski maslinari su u konkurenciji 30 zemalja sa šest kontinenata osvojili 125 odličja i to 101 zlatnu i 24 srebrne medalje. Ispred nas je samo Italija s 200 nagrada (163 zlata i 37 srebra), koja je na ovom natjecanju sudjelovala s rekordnih 258 ulja što je neusporedivo više od 143 uzoraka koliko su na ovo natjecanje poslali hrvatski maslinari.
"Po uspješnosti smo ispred svih. U odnosu na broj poslanih uzoraka osvojili smo najviše medalja. Postotak uspješnosti iznosi 87 ili 10 posto više od Italije", pojašnjava dr. Vlatković.
Po broju osvojenih nagrada iza nas je Grčka s 96 medalja (54 zlata i 42 srebra). Četvrti su maslinari Španjolske 93 medalje (77 zlata, 16 srebra), peta Amerika 92, Portugal 34, Turska 30, Francuska 19, Tunis 18 medalja…
Uspon hrvatskih maslinovih ulja na ovom natjecanju započeo je prije pet godina kada su se istarskim maslinarima priključili maslinari iz Dalmacije. Preklani smo bili treći, lani u iznimno teškoj maslinarskoj godine četvrti i, evo, sada na samom svjetskom vrhu. "Za uspjeh su zaslužni svi naši maslinari od Savudrije do Prevlake koji su na ovo natjecanje poslali svoja ulja“, kaže Vlatković. On je i ove godine za svoje dvije robne marke Fortica- Coratina, Lecino i Fortica- Šoltanka osvojio zlata.
Uz istarske velike proizvođače Avistriu doo i Oleum Maris, prema rang listi koju je sastavio američki Olive Oil Times, Vlatković je pojedinačno i najuspješniji hrvatski maslinar. Otkad se natječe u New Yorku njegova su ulja, u konkurenciji najpoznatijih svjetskih brendova, osvojila čak 17 nagrada.
"Dvije posljednje zlatne medalje potvrda su da sam zadržao kvalitetnu proizvodnju maslinovih ulja, a s ukupno 17 medalja na NYIOOC natjecanjima dobio sam visoko priznanje za sve godine rada u maslinarstvu“, kaže ne krijući zadovoljstvo. Nada se također da će njegovi i uspjesi drugih hrvatskih maslinara biti poticajni za mnoge mlade mlade hrvatske maslinare.
Odgovarajući na pitanje kako to da su baš ove godine hrvatski maslinari ostvarili najbolji rezultat od kada sudjeluju na NYIOOC Vlatković je najprije pojasnio o kakvom se natjecanju radi:
"Mnogi nisu svjesni da je ovo najveće i najbolje organizirano natjecanje u ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja iz cijelog svijeta gdje god se masline uzgajaju“, započinje.
Na njega, dodaje, dolaze svi značajni svjetski proizvođači kao i mi manji zaljubljenici u masline i ulje da vidimo gdje nam je mjesto u svijetu.
"Sretan sam što smo zajedničkim nastupom potvrdili još jednom da smo mala zemlja u proizvodnji maslinovih ulja, ali svake godine potvrđujemo da kvalitetom proizvoda vodimo i odskačemo u svijetu“, Jer, kad pošaljete na ocjenjivanje 143 uzorka, a medalje dobije 125 uzoraka onda je to znak visoke kvalitete koju stvaraju hrvatski maslinari i uljari uz pomoć struke i brojnih entuzijasta ispunjenih strašću za tu plemenitu biljku Mediterana. Kad se ostvari postotak nagrada od 87% u odnosu poslanih i nagrađenih maslinovih ulja onda to predstavlja dokaz izvanredne kvalitete proizvoda.
Uspjeh je još veći ako se zna da je postignut u maslinarskoj godini koja je bila obilježena, kao nikad prije, raznim vremenskim ekstremima, od toplinskih udara u srpnju i kolovozu kad se inače nakuplja ulje u plodovima do obilnog kišovitom razdoblja mjesec dana pred berbu.
Sve rezultate natjecanja pogledajte ovdje.
Umijeće je, kaže Vlatković, bilo izvući kvalitetu u tim vremenskim ekstremima. No, mi imamo manje površine pod maslinama kojima se možemo individualno posvetiti. Imamo kvalitetan pristup gnojidbi, rezidbi, berbi i preradi što je, ističe, rezultat stručnog uzdizanja, jer hrvatski maslinari stalno rade na postizanju kvalitete učeći jedan od drugoga.
Treće, u klimatskim promjenama velike plantaže će imati sve veće štete od ekstrema i puno veće probleme u realizaciji i postizanju kvalitete, prognozira. Nadalje, maslina je prilagodljiva na vremenske ekstreme, ali joj za to treba vremena kojeg čovjek nema u svom kratkom životu u odnosu na maslinu.
Zato je bitan individualni pristup svakom stablu kojeg možeš sam kontrolirati. Možeš uočiti njegove reakcije na vanjske vremenske prilike. Maslina nas uči. Kad imate veliku plantažu nemate se vremena posvetiti i shvatiti kad i koliko je rezati, koliko i kad joj dati vodu i kad je početi brati. Hrvatski maslinari su u svojim zadanim uvjetima još jednom pokazali i dokazali da imaju znanje i sposobnost postizanja najveće svjetske kvalitete tako važne namirnice kao što je maslinovo ulje.
Vlatković se osvrnuo i na komentare kako su hrvatska maslinova ulja skupa, među najskupljima na svijetu.
"Najbolji odgovor je rezultat iz New Yorka. Od poslana 143 uzorka nagrade je osvojilo 125 ili 87 posto hrvatskih ulja. Kvalitetom naših ulja nadmašili smo sve velike maslinarske zemlje Mediterana: Španjolsku, Grčku, Tursku, Portugal, Tunis, Francusku.. Omjerom kvalitete poslanih/ nagrađenih čak i Italiju“, opetuje Vlatković .
Da bi postigli i održali takvu kvalitetu proizvoda čovjeku koji se bavi proizvodnjom visoko kvalitetnih maslinovih ulja nije dovoljno znanje i entuzijazam već treba imati i sreću u svakoj godini proizvodnje. Prvo, da 5 mjeseci trajanja od oplodnje do berbe prođe bez štetnika i bez vremenskih ekstrema.
Drugo, kad sve uspije do berbe nađe radnu snagu koja nije jeftina da ih pobere. Treće, kad ih pobere da sve dobro prođe u uljari. Za sve to uz znanje treba i sreća. Četvrto, potrošači su uglavnom neinformirani i ne znaju prepoznati kvalitetno maslinovo ulje, a oni koji misle da znaju kad im ponudite biraju ona s više mana tj. lampante ulja uz časne iznimke.
Peto, najveci broj potrošača i dalje kupuje maslinovo ulje zbog okusa, a ne zbog prevencije razvoja bolesti i očuvanju zdravlja. Šesto, maslinovo ulje vrijedi onoliko koliko je u njemu sačuvana njegova izvornost. Sedmo, po definiciji EU agencije za sigurnost hrane kvalitetna maslinova ulja trebaju u svom sastavu sadržavati 250 mg fenolnih spojeva po kg maslinovog ulja što znači da će čovjek koji ga uzme jednu jušnu žlicu na dan prevenirati razvoj kardio vaskularnih i malignih oboljenja.
To nažalost prakticiraju rijetki. Većina potrošača je navikla na loša, jeftinija ulja pa ih radije i biraju. Te uvriježene navike moguće je mijenjati samo edukacijom potrošača, upornim radionicama i vođenim degustacijama gdje će naučiti kako razlikovati dobra od loših ulja.
Svima onima koji tvrde da su hrvatska maslinova ulja najskuplja na svijetu dr. Ivica Vlatković savjetuje da posade masline pa neka ih počnu uzgajati i stvarati svoja ulja. Tako će najbolje saznati koliko je zahtjevan i mukotrpan put do litre kvalitetnog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Tim njegovim riječima i završavamo ovaj raport o velikom uspjehu hrvatskih maslinara na najvećem i najvažnijem svjetskom ocijenjivanju kvalitete maslinovih ulja gdje su po broju osvojenih medalja zauzeli drugo, a po uspješnosti s obzirom na broj poslanih uzoraka – prvo mjesto na svijetu. Dodajmo ovome još i komentar Curtisa Corda osnivača i predsjednika najvećeg svjetskog natjecanja World Olive Oil Competition u New Yorku: U maloj Hrvatskoj, zemlji s tisuća otoka, čini se da gotovo svaki od 3, 8 milijuna stanovnika može proizvesti ekstra djevičansko ulje svjetske klase.
Pretjeruje, jer točno je samo da, po službenim podatcima, zasad imamo gotovo podjednako stanovnika i stabala maslina.
Tagovi
Autor