Hrvatska navodnjava tek 4% površina, struka traži hitna ulaganja

Zbog sve izraženijih klimatskih promjena, navodnjavanje postaje presudna mjera za očuvanje stabilnih prinosa i samodostatnosti u proizvodnji hrane, istaknuto je na Poljoprivrednom forumu AquaAgro 2025. održanom u Regionalnom centru kompetentnosti Poljoprivredno-šumarske škole u Vinkovcima. Forum je organizirala Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Vukovar, uz pokroviteljstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.

Predsjednik HGK ŽK Vukovar Vladimir Džaja naglasio je kako su suše sve češće, a primjena inovativnih rješenja u poljoprivredi, uključujući sustave navodnjavanja, ključna je za prilagodbu novim klimatskim uvjetima.
"Navodnjavanje nije samo tehnološko pitanje, nego i prilika za bolje planiranje plodoreda te učinkovitije korištenje poljoprivrednih površina", poručio je Džaja.

Jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača

Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak istaknuo je kako su ulaganja u sustave navodnjavanja temelj jačanja konkurentnosti domaćih proizvođača.

"Od 2005. do kraja 2023. u Nacionalni projekt navodnjavanja NAPNAV uloženo je više od 247 milijuna eura. Izgrađeno je 28 sustava navodnjavanja koji obuhvaćaju gotovo 17 tisuća hektara, čime se osigurava racionalno korištenje vodnih resursa i održiv razvoj poljoprivrede", rekao je Majdak.

Što bi pola milijuna navodnjavanih hektara značilo za hrvatsku poljoprivredu?

Stručnjak Poljoprivrednog instituta Osijek Marko Josipović upozorio je da postojeće količine oborina nisu dovoljne za stabilne prinose te pozvao na dugoročnu izgradnju infrastrukture za navodnjavanje i odvodnju.
"Hrvatska mora iskoristiti potencijale svojih rijeka i usmjeriti vodne resurse prema poljoprivredi. Ako sustavno radimo, za 15 do 20 godina mogli bismo dosegnuti samodostatnost u proizvodnji hrane", istaknuo je, dodajući kako je nužno primjenjivati IT tehnologiju i solarne sustave za racionalno korištenje vode.

Predstavljena tehnološka i financijska rješenja

Prema riječima Ivane Čavline-Tomašević iz DHMZ-a, klimatske promjene već snažno utječu na poljoprivredu. "Sve dulji sušni periodi i toplija tla mijenjaju ritam vegetacije i ugrožavaju proizvodnju hrane. Navodnjavanje više nije opcija, ono je nužnost“, naglasila je.

Iako je u Hrvatskoj pod navodnjavanjem tek 3,5 do 4 posto poljoprivrednih površina, u Italiji i Španjolskoj taj udio doseže i 20 posto. Situaciju je kao "bolnu" opisao Adam Dominković iz tvrtke Poljoopskrba, navodeći da u zemlji trenutno postoji tek 43 visoka sustava za navodnjavanje.

"O navodnjavanju se mora više razgovarati, ali još važnije mora se na njemu uporno raditi", poručio je.

Na forumu su predstavljena tehnološka i financijska rješenja, uz izložbu sustava i opreme za navodnjavanje. Zaključeno je da je povezivanje navodnjavanja s pametnim sustavima i digitalizacijom poljoprivrede smjer u kojem Hrvatska mora odlučnije krenuti, uz zajednički rad struke, institucija i proizvođača.