Pretraga tekstova
Pčelarski dani
Svoja iskustva, ali i probleme, zajedno s brojnim proizvodima, predstavili su pčelari proteklog vikenda u Vinkovcima na 7. pčelarskim danima, sajmu pčelinjih proizvoda i pčelarske opreme.
Sajam, na kojemu je sudjelovalo stotinjak izlagača, otvorio je Ivan Hodalić, savjetnik ministra poljoprivrede. “Od godišnje proizvodnje meda trećina, oko 2.000 tona, izvozi se, a ulaskom u Europsku uniju hrvatski pčelari dobivaju novu šansu, budući da Europa nema dovoljno meda za svoje potrebe, odnosno u njoj se proizvede samo 50 posto potrebnih proizvoda”, rekao je Hodalić.
Pčelarstvo ima potencijala na hrvatskom istoku, a područje županije povoljno je za tu proizvodnju. Procjenjuje se da bi pčelari trebali proizvoditi minimalno 1.000 tona meda, dvostruko više od prosječnih dosadašnjih količina, a na ruku im ide i nestašica meda na globalnom tržištu, te porast potražnje za medom koji je do prije dvije-tri godine otkupljivan za 11 kuna, a sada su veletrgovci spremni za med ponuditi otkupnu cijenu i do 20 kuna, kazao je Drago Josipović, koordinator Pčelarskih dana.
Na području Vukovarsko-srijemske županije registrirano je sedam udruga pčelara s 210 pčelara koji godišnje, zajedno s onima koji nisu članovi ovakvih udruga, proizvedu do 500 tona meda. To je značajna količina, posebice kada se uzme u obzir da se prosječno u Hrvatskoj proizvede približno 6.000 tona meda na godinu.
Na godišnjoj skupštini Udruge pčelara Virovitica predloženo je da se u Virovitici i Virovitičko-podravskoj županiji, uz vinske ceste i put paprike, osmisle i medene ceste, te uvrste u turističku ponudu.
Medeni putovi vodili bi posjetitelje do suvremenih pčelinjaka, gdje bi ih pčelari upoznali s procesom nastanka meda i ostalih pčelinjih proizvoda. Gostima bi se organizirao cjelodnevni boravak u prirodi uz kušanje različitih vrsta meda i degustaciju ostalih pčelinjih proizvoda, poput rakije medovače, osvježavajućih napitaka od meda, medenjaka...
Udruga će pokrenuti internetsku stranicu, a predloženo je i da Dan lipe, na kojem se svake godine sastanu pčelari iz više županija, preraste u višednevnu manifestaciju. Skupština je za člana Upravnog odbora Hrvatskog pčelarskog saveza ponovno izabrala Branka Tomšića, predsjednika Udruge pčelara Virovitica.
Autor: M. Ban Miličić
Povezana stočna vrsta
Pčelarstvo je specifična grana ljudske djelatnosti te su interes i ljubav prema pčelama rašireni u svim dobnim i obrazovnim slojevima društva. Mjesta obitavanja pčela su veliki... Više [+]
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji