Dezinformacije o hrani šire se brže od istine - u doba interneta struka mora biti glasnija

Već 15. po redu međunarodni stručno-znanstveni skup pod nazivom "Hranom do zdravlja" u Osijeku okupio je stručnjake iz akademske zajednice i industrije, nutricioniste, prehrambene tehnologe, farmaceute, liječnike i druge zainteresirane za prehranu i utjecaj hrane na zdravlje.

"Kroz dva dana imat ćemo prezentaciju preko 130 aktualnih tema. Posebno bih istaknuo okrugli stol gdje imamo prezentaciju projekta FoodFacts koji ima za cilj uspostavu sustava točnosti informacija vezanih za hranu i prehranu", izjavio je na otvorenju prof. dr. sc. Jurislav Babić, dekan Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, ujedno i organizator skupa.

Voditeljica okruglog stola "Dodaci prehrani i sport – mitovi i istine", prof. dr. sc. Ines Banjari upozorila je da sportaši rekreativci sve više koriste dodatke prehrani bez prethodnog savjetovanja sa stručanjacima u tom području te naglasila da se učestalo javljaju zdravstveni problemi, kao posljedica neracionalnog korištenja suplemenata.

"Često u praksi nailazimo na osobe koje su sportaši rekreativci, a dobivaju jednoličan obrazac prehrane i gotovo svi koriste dodatke prehrani poput proteina", napomenula je dodavši da se o takvim rizicima i sličnim dezinformacijama i informacijama koje se mogu naći na društvenim mrežama bavi upravo projekt FoodFacts.

"Foodfacts je pokazao da u borbi protiv dezinformacija znanstvena zajednica treba biti glasnija, jer ako znanost šuti nitko tu važnu ulogu u kreiranju javnog mijenja neće odigrati", upozorio je Vedran Stapić, direktor Agrokluba koji također sudjeluje u ovom projektu.

Dezinformacije brže nego ikad kolaju internetom

Kako kaže, u domeni medijske pismenosti slično je kao i s hranom. Sve nam je danas dostupno - stoga valja znati razabrati što je za nas od namirnica dobro i poželjno, a što nije.

"Što ćemo odabrati za sebe iz šume podataka s portala i društvenih mreža ili pak švedskog stola? Valja nam javnost učiti i o jednom i o drugom, da bi društvo sutra bilo zdravije i otpornije na dezinformacije", poručio je Stapić.

Nutricionistica Alma Bunić upozorila je na nedovoljno stručne influencere. "Oni se danas prezentiraju profesionalno, ali broj njihovih pratitelja na društvenim mrežama ne smije biti mjerilo kvalitete informacija koje šire", napomenula je.

Klijenti joj, kaže, dolaze s istim planom prehrane, bez obzira na godine starosti i spol. "Čovjeku koji ide u teretanu dva do tri puta tjedno od suplemenata ne treba apsolutno ništa. Treba mu isključivo kvalitetna i uravnotežena prehrana", poručila je.

Dr. sc. Lea Pollak s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo je istaknula da nije isto koriste li dodatke prehrani rekreativci ili profesionalni sportaši. "Imamo problem s djecom u teretanama jer im treneri nude visoke količine proteina ili kreatina, a problem je u njihovoj dobi. Proteine i kreatine ne trebaju konzumirati dok ne završe s fazom rasta", napomenula je.

Proteini u prahu: Nepotrebna kemija ili koristan dodatak?

Kako kaže, pozitivno je da se mladi žele promijeniti i vježbaju, međutim struka je ta koja treba educirati i trenere i njih po pitanju prehrane.

Glas struke treba biti jači

Ako želimo zdravije društvo, borba protiv dezinformacija o hrani mora biti jednako važna kao i promocija pravilne prehrane. Jedan od glavnih zaključaka okruglog stola je ta da znanstvena zajednica treba biti glasnija kada su u pitanju dezinformacije o hrani koje sve brže kolaju internetom. Projekt FoodFacts upravo se bavi takvim rješenjima.

"Izuzetno smo zadovoljni ovim projektom, a kroz ove dvije godine imali smo priliku provjeriti brojne informacije vezane za hranu. Ovo je prvi korak u daljnjoj suradnji i nakon njegova završetka planiramo nastaviti provjeravati činjenice, educirati ljude o pravilnoj prehrani i truditi se da glas naše struke dospije do što šireg pučanstva", poručila je prof. dr. sc. Stela Jokić, prodekanica za promidžbu i suradnju s gospodarstvom Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Osijek, a od nove akadmeske godine i dekanica.