Cijene hrane će sve više rasti, samodostatnost u proizvodnji nam je nužna

Hrvatska poljoprivredna komora u suradnji s Agronomskim fakultetom održala je jučer svečanost obilježavanja Svjetskog dana hrane, koji je danas, 16. listopada. Ujedno su održani i susreti hrvatskih i poljoprivrednika iz ruske Republike Tatarstan, koji su tijekom boravka u našoj zemlji posjetili nekoliko proizvođača, kako bi se upoznali s hrvatskom ekološkom proizvodnjom, proizvodnjom mlijeka, povrća, te proizvodnjom u stočarstvu, odnosno konjogojstvu.

"Cijene hrane u budućnosti će sve više rasti, a to se upravo već sada događa te je stoga nužna što veća samodostatnost u njezinoj proizvodnji bez obzira bila to konvencionalna ili ekološka proizvodnja, što je u krizi manje važno", kazao je uvodno dekan Agronomskog fakulteta prof.dr.sc. Ivica Kisić, dodajući da je poljoprivreda do ove pandemije izgubila na važnosti, zadnjih dvadeset do trideset godina, ali je sada ponovno u prvom planu jer je pitanje samodostanosti hrane došlo u prvi plan.

Tko koliko baca hrane?

Prema njegovim riječima, u Europi se pola hrane pojede, a pola baca. U sjevernoj Americi je taj omjer još gori, jer se baca čak 60 posto hrane, dok je to u Africi samo tri posto. On je čestitao mladim ruskim poljoprivrednicima na sve većoj proizvodnji hrane u Rusiji, pritom je naveo primjer da je litra ulja koštala do nedavno jedan euro, a sada je već dva, dva i pol eura.   

Kako se čulo, FAO ove 2021. godine taj dan obilježava pod geslom "Budućnost hrane u našim je rukama". Hrana koju odaberemo i način na koji je proizvodimo, pripremamo, kuhamo i skladištimo čine nas sastavnim i aktivnim dijelom načina na koji funkcionira poljoprivredno-prehrambeni sustav.

Zato nam je od izuzetne važnosti da se okrenemo budućnosti, poglavito u pogledu novih pravila koji nas čekaju kroz nove zelene politike EU.

"Hrvatska poljoprivreda ima budućnost, ali moramo više investirati u nove tehnologije, tržišno usmjerene investicije te sve više razmišljati kako sačuvati klimu i okoliš, a pritom održati razinu dohotka naših proizvođača i održivost ruralnih krajeva", izjavila je Tajana Radić, voditeljica EU projekata u HPK.

Radić je poljoprivrednicima iz Rusije prezentirala glavne odrednice hrvatske poljoprivredne proizvodnje i politike te rada HPK. Ujedno ih je upoznala i s funkcioniranjem zajedničkog EU tržišta, te glavnim ciljevima nove Zajedničke poljoprivredne politike.

I dalje zaustavljen izvoz mandarina u Rusiju

Inače, Hrvatska s Ruskom Federacijom ima izuzetno nisku razinu robne razmjene. U 2020. godini je RH izvezla proizvoda poljoprivrede i hrane u vrijednosti od 37,13 milijuna eura, što je rast od 153 posto u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz iz Rusije bio samo 590.000 eura ili 26 posto više nego godinu ranije. Ako se zna da je ukupan hrvatski uvoz sektora 2,36 milijardi eura onda je podatak u vrijednosti izvoza u Rusiju izuzetno mali.

Prema podacima HGK u prvih 6 mjeseci ove godine Hrvatska je u Rusiju izvezla robe za oko 11 milijuna eura, a uvezla 220.000 eura. Kada se pogleda rang lista roba onda je vidljivo da Hrvatska najviše izvozi soju u zrnu za čak preko 30 milijuna eura, što čini čak 83 posto ukupnog izvoza u Rusiju. Među izvoznim proizvodima su i dodaci prehrani, umaci i slično (Vegeta) – za 3 milijuna eura. Izvozi se i nešto juha - za 1,3 milijuna eura. Uvoze se žitarice u zrnu – u 2020. godini 226.000 eura što čini 40 posto uvoza iz Rusije.

Shuvalova Diliara, predsjednica Udruge agrarne mladeži Republike Tatarstan izjavila je kako su zadovoljni što su vidjeli kako u Hrvatskoj funkcioniraju mala obiteljska gospodarstva koja s bore s ogromnom svjetskom konkurencijom, a posebno ih je zanimalo kakve mogućnosti za pokretanje biznisa imaju mladi poljoprivrednici.

Grupu ruskih poljoprivrednika činili su pobjednici natječaja "Najbolje u poljoprivrednoj struci", (najbolji veterinar, najbolji proizvođač mlijeka, najbolji operater strojeva za mužnju i dr.), a u skupini su bili i aktivisti pokreta mladih i poduzetnici na selu.

Ovogodišnja svečanost povodom Svjetskog dana hrane odvijala se pod nazivom "Hrvatska poljoprivreda okrenuta budućnosti - Kakvu proizvodnju hrane treba RH".