Od same njegove pojave, bilo je jasno da on nije tek obični posjetiitelj ovogodišnjeg Sarajevo Wine Festa. Nije ni izlagač, niti vinar. On nosi titulu jednog od najpoznatijih lica vinskih događanja u regiji.
Kavalir starog kova. Sa šeširom, naočalama i ovlaš prebačenim šalom preko sakoa, s čašom vina u ruci, polako je prilazio izlagačima na ovogodišnjem Sarajevo Wine Festu, održanom 5. veljače. Pogledom koji analizira, a ne traži potvrdu, već na prvi susret odavao je da je riječ o istinskom vinskom znalcu. Način na koji je kušao vino, čitao etikete i razgovarao s vinarima, bez žurbe i suvišnih riječi, jasno je govorio da je u tom svijetu godinama.
Desetljećima, ispostavit će se. Časlav Matijević stigao je iz Rijeke, i kaže nam da je barem jedno 30 godina, intenzivni ljubitelj vina. Već nakon dva-tri 'počasna kruga' na sarajevskom festivalu navodi da ga je nekoliko njih 'oborilo s nogu'.
"Uvijek s oduševljenjem probam žilavku, blatinu i trnjak. Ja sam među prvima, u tadašnjoj Jugoslaviji, počeo s degustacijama, a danas je moja kćerka somelijerka, sa završenim svim mogućim stupnjevima, išla je mojim stopama i nikad nije požalila, i danas uživa vino", kaže nam Matijević, koji je regionalno poznat kao izvanredan kuhar.
Ovog proslavljenog masterchefa iz Rijeke, nismo uspjeli uvjeriti da po osobnoj ocjeni proglasi najbolje vino u regiji, ali ako pogleda internacionalnu kartu, za svoju dušu bira Amarone di Valpolicella, vrhunsko, snažno crno vino iz Italije.
"Odnos novca i cijene, to je to. Barolo ne bih nikada. Kod nas nema takvih nabrijano skupih koja mi ne bi omogućila kupnju. Ali biram jedan dobar merlot u našim predjelima, dobar cabernet, žilavku. Mi na Kvarneru imamo žlahtinu, ljetno vino, malvaziju ne mogu zaboraviti. Slovenci imaju svoj tokaj, Slavonija je puna, Srbija je puna, da ne spominjemo Makedoniju", nabraja Matijević, dodavši kako je bivša Jugoslavija centar vina.
"Pustimo mi Francuze, pustimo mi Talijane, Španjolce, sve sam to pio, sve sam to prošao. Ako neko vino ima dušu i emociju, to su naša vina, jer su takvi naši ljudi", dodaje.
Hercegovačke autohtone sorte, poručuje, apsolutno mogu parirati svjetskim vinskim brendovima. "Ni malo nemojte imati kompleks ispred toga. Nametnite se, jer zaslužujete. To su vina koja su moćna, snažna, puna tanina i karaktera", kaže naš sugovornik, ističući kako su vinari u Hercegovini jedinstveni u svemu i proizvode proizvod koji zaslužuje pažnju.
Osvrnuvši se na svjetske trendove u ovom sektoru, poručuje kako nove generacije, valja uvesti u vinski svijet.
"Oni su još uvijek mladi, nemaju iskustva. Naglo su prešli iz Coca-Cola i biljnih likera na vino koje je ozbiljno piće. I normalno da traže malo blaža. Ja, koji sam veliki ljubitelj, ne mogu, još uvijek sam pod utjecajem snažnog vina. Volim da ono bude jače od mene", komentira.
Za doba godine koje nam dolazi - proljeće, kada temperature rastu, nježna vina su, preporučuje, pravi izbor poput graševine, tamjanike, žilavke, rebule, malvazije i žlahtine. Također, ističe da je žlahtina, odnosnomlada malvazija, vino za ljeto od kojeg se ni nakon "pola boce nećete opiti, a bit ćete vrlo dobro raspoloženi".
"Uživajte vino, daleko je jače od svih mogućih opijata koji se nude", poručuje na kraju uz osmijeh, a kako kaže, poruka je upućena prvenstveno mladima.
Tagovi
Autorica