Pretraga tekstova
Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine (7,3 kilograma po glavi stanovnika), a potrošnja bilježi daljnji trend porasta. To je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje, kaže organizator Conpaste, Stjepan Odobašić.
Promocija hrvatskih izvornih tjestenina, promocija jela s tjesteninama drugih zemalja, prezentacije i degustacije jela s tjesteninama, brojna stručna predavanja vezana na temu tjestenine, natjecanje profesionalnih hrvatskih kuhara i učenika srednjih kuharskih i prehrambenih škola Hrvatske u spravljanju tjestenina, glavna su okosnica 13. međunarodnog kongresa tjesteničarstva “Conpasta 2019.” koji će se održati u Karlovcu u četvrtak 7. studenog 2019.
Osnovna koncepcija kongresa je preferiranje i populariziranje izvornih tjestenina, a organizator je pripremio i posebno događanje Pašta fešta u središtu Karlovca. Tom prilikom će nekoliko kuharskih ekipa pripremiti jela iz Irske, Nigerije, Španjolske, Slovenije i Hrvatske.
"Hrvatska nema niti jednu zaštićenu tjesteninu, a tu imamo velike mogućnosti. Hrvati godišnje konzumiraju blizu 40.000 tona tjestenine (7,3 kilograma po glavi stanovnika), a potrošnja bilježi daljnji trend porasta. To je još uvijek premalo u odnosu na razvijene europske zemlje, a dovoljno je reći samo da naši susjedi Slovenci godišnje konzumiraju tri puta više tjestenine nego mi Hrvati.
U posljednjih deset godina došlo je do bitnih pomaka u proizvodnji domaće tjestenine. Od prijašnjih 6.500 tona proizvodnih tona godišnje Hrvatska je napravila znatan iskorak pa danas proizvodi 22.000 tona. To je kap u moru u odnosu na Italiju koja proizvodi 2,3 milijuna tona tjestenine. Malo smo bolji od Jordana, kao pustinjske zemlje, koja proizvodi 20.000 tona godišnje", ističe Stjepan Odobašić, organizator Conpaste.
Kongres će otvoriti gradonačelnik Karlovca Damir Mandić.
Tagovi
Conpasta 2019 Tjesteničarstvo Kongres
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 1 dan
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 1 dan
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 dan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx