Pretraga tekstova
Svjetski dan seoske žene obilježava se 15. listopada, sa ciljem ukazivanja na status i ulogu žene u ruralnim pdručjima
Svake godine, 15. listopada obilježava se Svjetski dan seoske žene. Ideja o obilježavanju ovog dana pokrenuta je još 1995. godine na 4. UN-ovoj konferenciji o ženama koja se održavala u Pekingu.
Važnost uloge žene u ruralnim poručjima prepoznala je i Hrvatska pa je 2008. godine od strane Ministarstva poljoprivrede pokrenut projekt "Status i uloga žene u ruralnim područjima", s ciljem prikupljanja i objave podataka u svrhu utvrđivanja statusa i uloge žena u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Nužno je prepoznati i njezin status u obitelji i društvu, obrazovanje, pravo na rad, pravnu i zdravstvenu zaštitu. Iznimno su važne i ženine kulturne aktivnosti ali i pitanje političke moći i donošenja odluka.
U Hrvatskoj je 2009. godine pokrenuta provedba empirijskih istraživanja o statusu uloge žene u ruralnim pdručjima, a u obliku ankete pod nazivom "101 pitanje za seosku ženu". Cilj je bio prikupiti što više podataka iz života žena u ruralnim područjima. Istraživanje je trajalo tri godine, a rezultiralo je tiskanjem publikacije "101 pitanje za ženu iz ruralnih pdručja" - rezultati istraživanja o statusu, svijesti i potrebama ruralnih žena u Republici Hrvatskoj.
Ovo istraživanje poslužilo je kao temelj za izradu Akcijskog plana za promicanje i unapređenje uloge i statusa žena u ruralnim područjima. U skladu s tim, potrebno je provesti raspravu o kreiranim mjerama, izraditi tekst te njegovu konačnu verziju poslati tijelima državne uprave na mišljenje nakon čega konačnu odluku o usvajanju donosi Vlada Republike Hrvatske.
Foto: depositphotos.com; Jim_Filim
Tagovi
Svjetski dan seoske žene Ruralno područje Uloga žene Istraživanje Akcijski plan Konferencija o ženama
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 dana
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 dana
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx
Zea mays
prije 11 godina
Zanima me tko je provodio istraživanje "101 pitanje za seosku ženu"? Kome je tiskana publikacija i tko ju je ikada vidio i zna za nju!? Živim na području gradića od 10 - ak tisuća stanovnika i manje više svi sve znamo i nikada nikoga nisam čula da je spomenuo anketu. Čista birokratska izmišljotina i razlog osnivanja nekakve agencije a time i uhljebljavanja koja će " provesti " istraživanje. Žalosno je da se više pridaje važnosti kojekakvim Sorajama, Barbikama i ostalim napumpanim, silikoniziranim, gologuzim i besposlenim spodobama a žena na selu je totalno ne primjećena u društvu, bila i bit će...ali ne sve. Možete li zamisliti samo jednu ženu na "zimskim predavanjima" za poljoprivrednike!?Ima i toga, ali na prste jedne ruke. Da li se ikada itko upitao kako posluje žena poljoprivrednik, makar bila samo nositelj OPG-a!? Da li se itko upitao dobiva li ona "cipelarinu" osim ako to nije "obiteljsko idila"!? Koliko jedna žena - poljoprivrednica mora u toku dana promijeniti zanimanja...kuharica, spremačica, mljekarica, traktoristica, ekonom, knjigovođa, supruga ili možda ljubavnica, učiteljica, mama...!? Može li ta žena pronaći vrijeme za sebe wellnes, fitnes...može ako se uspije izboriti sama u svojoj obitelji a i te se daju izbrojiti na prste jedne ruke!? Po kojem to ugovoru o radu ona mora činiti, a mora jer ovisi o svojem radu!? Koliki je njezin osobni dohodak kraj tolikih dnevnih poslova i zanimanja...sve to strpati u 24 sata i sutra opet ispočetka 365 dana u godini...ni svetka ni petka. Koliko žena - poljoprivednica "sjedi" u Gradskim i Županijskim vijećima a tek u Saboru koliko ih je...!?Uzaludan Vam je "trud" Anketari koji to niste ni proveli.