Sigurnost hrane u kontekstu vremenskih nepogoda, klimatskih promijena, epidemija, ratnih zbivanja, potencijalnih terorističkih prijetnji, raznih alergija, onečišćenja nano i mikro plastikom i drugih izazova o kojima je bilo govora na današnjem skupu u Osijeku
Povodom Svjetskog dana sigurnosti hrane danas je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku održan okrugli stol pod nazivom “Sigurnost hrane, spremni na neočekivano”, u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a uz podršku svjetskih i europskih organizacija FAO-a, WHO i ESFA-e.
Vlade i industrije trebaju imati planove za sve situacije koje mogu dovesti u pitanje sigurnost hrane, a ključna je poruka da se svatko od nas može i mora pripremiti za slučaj neočekivanog.
Povećava se globalna populacija, ratna se stvarnost odvija na tlu Europe, a brojna pitanja otvaraju i razni prirodni/meteo rizici - poplave, požari, vulkanske erupcije i dr. Nedaće mogu biti i tehničke prirode, poput problema u isporuci električne energije koji itekako mogu utjecati na prehrambenu sigurnost.
“Sigurnost hrane je posao svih nas. Bilo da imamo aktivnu ulogu u sustavu sigurnosti opskrbe hranom ili smo potrošači”, uvodno je istaknula ravnateljica HAPIH-a doc.dr.sc. Darja Sokolić.
Da je sigurnost hrane važna tema EU potrošača potvrđuju i recentni podatci Eurobarometra, koji kazuju da je 7 od 10 Europljana zainteresirano za te teme, a Hrvati su u toj ljestvici iznad europskog prosjeka, sa 75% zainteresirane populacije.
Puno se govori i radi, a nameće se pitanje - jesmo li spremni na neočekivano kada je sigurnost hrane u pitanju?
Imali smo lani afričku svinjsku kugu u Slavoniji, pa i veliki požar plastike u tvornici Drava International kod Osijeka koji su pokazali koliko sustav sigurnosti hrane može biti fragilan.
“Susrećemo se s velikim tehnološkim napretkom koji će pomoći u budućim potrebama za hitrim reakcijama, ali moramo voditi računa i o sociološkom i emocionalnom momentu kod kriznih situacija, kako bi izbjegli paniku”, naglasila je prof.dr.sc. Brigita Popović.
Na okruglom stolu sudjelovali su doc.dr.sc. Darja Sokolić, ravnateljica HAPIH-a, Dubravka Marija Kreković, dipl.ing. ispred Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), Tomislav Kiš, dr.med.vet. iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Gordan Jerbić, dr.med.vet. kao predstavnik Državnog inspektorata Republike Hrvatske (DIRH), prof.dr.sc. Mirjana Turkalj iz Dječje bolnice Srebrnjak te dr.sc. Nina Puhač Bogadi iz Podravke, a ispred Hrvatske gospodarske komore (HGK) uz ravnanje novinarke Hrvatskog radija Mirte Milas.
“Svaki dan 500 kamiona s hranom uđe na tlo Republike Hrvatske i zato nam je bitna tema sigurnosti hrane”, istaknuo je Romeo Jukić pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Osječko-baranjske županije.
Okupljene je pozdravio i Igor Medić, pročelnik za gospodarstvo Grada Osijeka naglašavajući značaj teme iz pozicije nekadašnjeg čelnika gradske Tržnice, a na što se nadovezao i rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera iz Osijeka.
“Tu smo da radimo na kvaliteti i sigurnosti hrane”, rekao je rektor prof.dr.sc. Vlado Guberac i istaknuo značaj uloge akademske zajednice. “Naša je uloga na Sveučilištu da uz primarno edukaciju, razvijamo i znanstvenu, pa i stručnu komponentu djelovanja jer nam treba uspješan transfer znanja”, dodao je rektor.
“Mi smo očekivali svinjsku kugu i pripremali se šest godina, ali nismo bili spremni na takvo brzo širenje”, rekao je Tomislav Kiš iz resornog Ministarstva i naglasio da upravo nedavna eskalacija ASK pokazuje da moramo biti spremni za očekivano, ali i neočekivano. Baš kao što se moglo vidjeti u slučaju požara kod Osijeka kada je značajno zagađen okoliš, a tamošnja proizvodnja hrane dovedena u pitanje.
“Službe su pokazale adekvatnu reakciju, donesene su potrebne odluke jer imamo odličnu komunikaciju među institucijama”, ocijenio je Gordan Jerbić iz Državnog inspektorata, na što se nadovezala Dubravka Marija Kreković iz HZJZ ističući da je kod izvanrednih situacija itekako važna i komunikacija s medijima.
Zadnjih je godina nezaobilazna tema mikro i nano plastike koja se danas može pronaći u svakom segmentu ljudskog organizma, ali i biljkama, dodala je prof.dr.sc. Mirjana Turkalj, voditeljica Centra za alergije djece. Njen projektni tim analizira utjecaj izloženosti mikro i nano plastike na zdravlje ljudi. Rade analize kroz projekte, koje će između ostalog pokazati i razmjere kontaminacije tla, zraka i vode.
“Imamo pravila kojih se drže proizvođači, prerađivači i drugi subjekti vezani za hranu, ali nju valja zaštititi i od terorističkih prijetnji na široj razini, tu još postoji prostor za poboljšanje.” ukazala je na nove dimenzije izazova sigurnosti hrane dr.sc. Nina Puhač Bogadi iz Podravke i dodala da EU treba nove protokole o postupanju u slučajevima namjerne kontaminacije. “To danas može napraviti nezadovoljan zaposlenik, ili pak terorist, prijetnja je realna, da se čitava država može otrovati vodom ili hranom. Na to Europa mora biti spremna", upozorila je.
Da se na razini Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) govori o novim rizicima otkrila je ravnateljica Sokolić. “Kako se pojavljuju novi rizici tako se kreiraju i novi znanstveni odgovori”, odgovorila je i dodala kako dolaze i nove metode, koje analiziraju prisustvo više različitih sastojaka u uzorcima uz pomoć IT sektora, što će ubrzati i pojeftiniti složene analize.
Rizika ima mnogo, tu je itekako aktualna trihinela, salmonela, a jedna od većih prijetnji jest pretjerana upotreba antibiotika, jer se javlja rezistencija, rekao je Jerbić, s čim se složio i predstavnik Ministarstva.
“Upotreba antibiotika bit će najveća tema u narednom razdoblju”, prognozira Kiš uz informaciju da godišnje u Hrvatskoj napravimo 6 do 7 tisuća analiza, koje kazuju da nemamo puno problema s reziduama, “ali da ipak valja raditi s proizvođačima kako bi se problem osvijestio".
Prijevare u domeni hrane učestalije su u EU nego u HR. Kod nas ima detektiranih prijevara kod meda i vina, rekao je Jerbić.
Danas pitanje sigurnosti hrane dobiva novu dimenziju kada su alergeni u igri. “Ima tu pomaka, dio alergena se već deklarira, a idemo prema tome da naši proizvođači u budućnosti naprave dodatan pomak. Proizvođači moraju ozbiljno shvatiti svijet alergičara” dodala je Turkalj.
I klimatske promjene donose nove izazove. “Uočeni su značajni problemi u proizvodnji pšenice u Rumunjskoj i Ukrajini radi povećanja prosječnih temperatura”, dodala je ravnateljica HAPIH-a, rekavši da će se i ove prijetnje ubuduće pratiti i kod nas.
Hrana je u Hrvatskoj sigurna, potrošači mogu biti mirni, sukus je skupa u Osijeku. “Domaći je proizvod vrlo kvalitetan, ali trebamo više naše sirovine. Zato država treba štititi domaću proizvodnju”, zaključila je Puhač Bogadi, kao predstavnica proizvođača.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu
Ulica kardinala Alojzija Stepinca 17,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: +385 31 275 200,
e-mail: hapih@hapih.hr
web: https://www.hapih.hr
SASA FRANIC
prije 10 mjeseci
hrpa price bez icega konkretnog zakljucka. jedini neprijatelj proizvodnje hrane ne zlocinacka lijeva bagra koja je okupirala EU, i postavila uvjete i kod nas. sve zlo oni diktiraju i sve unistavaju. nista od njihovih mjera nisu dobre za poljoprivfedu nego unistavaju Evropsku poljoprivredu gore od bilo koje nepogode.
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Ivane , REŽIM u Zagrebu sa svojim Zakonom o poljoprivrednom zemljištu od 2001 , putem svojih megalomanskih 556 općinica i gradića SPRIJEČIO je obradu podržavljene zemlje , na način da lokalne vlasti pa umjesto njih županije u vremenu 2001 - 2008 u preko 180 lokalnih vlasti NISU raspisale ni jedan natječaj za državnu zemlju u korist OPG , nisu potakli sređivanje stanja vlasništva , zakup i prodaju privatne zemlje ! OTVORILI su Hrvatsku poput JAVNE kuće za UVOZ ! HRVATSKA ima zemlju da hraniti 15 do 20 MILIJUNA ljudi , ali NE sa ovolikim brojem vlasnika , USITNJENIM parcelama , bez akumulacija i sustava za navodnjavanje ! A HPIH neka promjene u AGENCIJU ZA ISELJAVANJE iz ruralnog prostora ! Sigurno će to Penava podržati i njegova dva NESPOSOBNA ministra , kojima SLUGANI ; Pešte , Beča , Beograda i Brisla u Zagrebu , NISU osigurali ZAKONSKE , a ni ekonomske uvjete da bi se ZEMLJA stavila u FUNKCIJU OBRADE !
Ivan Bešlić
prije 10 mjeseci
A Đuro i njegovi istomišljenici zdušno bi se prihvatili posla i tu zemlju radili. Silom se Boga ne moli.
Đuro Japaric
prije 10 mjeseci
Poduži tekst bez neke poruke ! ŠTO je država ? To nije RH !Pa od 1991 Ministarstvo se bavi izmjenama zakona za državnu zemlju , a da 2024 NE ZNAJU ni koliko lokalnih vlasti ima državnu zemlju ? O LAKRDIJAŠKIM zakonima za PRIVATNU zemlju političari u Zagrebu ŠUTE ! Da je Hrvatska država , onda bi se stavljala zemlja u obradu i PROIZVODNJU za potrebe Hrvatske i IZVOZ !