Pretraga tekstova
Procjenjuje se da porezni obveznici troše 35,4 milijarde američkih dolara godišnje na potpore u ribarstvu diljem svijeta, od čega 63% izravno potiče neodržive i destruktivne prakse, stoji u otvorenom pismu.
Više od 130 znanstvenika potpisuje otvoreno pismo u kojem osuđuju ambicije EU-a u vezi ponovnog uvođenja, kako tvrde, štetnih subvencija koje su izravno povezane s uništavanjem morskog okoliša.
Naime, između 2021. i 2027. godine oko 7 milijardi eura javnog novca uložit će se u ekonomiju povezanu s morem, stoji u priopćenju udruge Biom. Istovremeno, brojne studije pokazuju da se većina sredstava fonda koristi za poticanje prekomjernog ribolova i uništavanja mora i morskog okoliša.
Prema novom izvješću, samo u Hrvatskoj je između 2014. i 2018. godine više od 60 milijuna eura iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR) potrošeno na štetne poticaje, upozoravaju u ovoj udruzi.
"Predugo se javni novac koristi za guranje morskih staništa i morskog okoliša na sam rub egzistencije. Znanost je glasna i jasna, ne smijemo to nastaviti raditi. Ostatak svijeta spreman je odustati od prakse subvencioniranja uništavajućih aktivnosti na moru, a neko vrijeme EU je bila glavna zagovornica te vizije", komentira Bruna Campos, stručnjakinja za pomorsku politiku u BirdLife Europe. Dodala je i da se čelnici EU vraćaju dva koraka unatrag i u praksi se zapravo deklariraju kao netko tko nema interesa zaštititi more.
"Procjenjuje se da porezni obveznici troše 35,4 milijarde američkih dolara godišnje na potpore u ribarstvu diljem svijeta, od čega 63% izravno potiče neodržive i destruktivne prakse", stoji u pismu s upozorenjem da su štetne subvencije u ovom sektoru ključni pokretači neodrživog iskorištavanja već osiromašenih populacija riba i gubitka morskih vrsta.
"One omogućuju ribolovnim flotama da neograničeno rade na neodrživ način, bilo u pogledu ekonomije ribarstva ili biološke održivosti, jer plovila nastavljaju loviti usprkos sve manjim prihodima i resursima", dodaje se.
Pismo u cijelosti možete pročitati ovdje.
Znanstvenici napominju i da građani traže od vlade EU da namijene 25% EFPR-a za zaštitu prirode, jer bi to moglo pomoći lokalnim zajednicama u zajedničkom upravljanju morskim zaštićenim područjima ili biti uloženo u tehnologije koje pomažu industrijama da smanje svoj utjecaj kod prilova (neželjenog ulova) dupina, morskih pasa, kornjača i ptica.
Odluka o načinu trošenja EFPR-a utjecat će na položaj EU-a u pregovorima o globalnom sporazumu o ukidanju štetnih subvencija u ribarstvu sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). Ako EU ne ukloni štetne subvencije iz EFPR-a, u WTO-u neće biti postignut sporazum usklađen s ciljevima održivog razvoja, upozoravaju.
Shodno tome znanstvenici su pozvali vlade EU da ne uvode takve subvencije te da umjesto toga osiguraju da se ta sredstva preusmjeravaju na obnavljanje, zaštitu i očuvanje morskog okoliša, osiguravajući time dugoročnu održivost sredstava za život koje mora podržavaju.
Tagovi
Europska unija Ribarstvo Subvencije EFPR Neodrživost Prilov
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx