Pretraga tekstova
U idućih mjesec dana sredstva će biti na računima naših ribara i uzgajivača, izjavio je ministar Tomislav Tolušić
Kreću isplate za 1.154 korisnika programa potpora u ribarstvu "Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti", koje se odnose na kompenzaciju za štete na ulovima koju su uzrokovali sisavci te potpora male vrijednosti za koje je godišnje osigurano 39 milijuna kuna u Državnom proračunu, navode iz Ministarstva poljoprivrede.
"Zaštita i obnova morske bioraznolikosti i morskih ekosustava i režimi naknade u okviru održivih ribolovnih aktivnosti" - kompenzacija za štete na ulovima koju uzrokuju sisavci, odnosi se na štete koju čine dupini na ulovu lista, oslića, bukve, trlje blatarice, lokarde, orade, muzgavaca, ušate i sipe, u ulovu jednostrukim i trostrukim mrežama stajačicama ili pridnenim povlačnim mrežama koćama. Potpora je namijenjena vlasnicima/ovlaštenicima povlastice za obavljanje gospodarskog ribolova na moru koji su isključivo mala i srednja poduzeća, dok je maksimalni iznos po korisniku 70.000 kuna.
Ovo je mjera, dodaju, koja je predviđena i Operativnim programom za pomorstvo i ribarstvo no zbog važnosti naknade štete osigurana su i dodatna financijska sredstava u Državnom proračunu RH. Dodatno, Ministarstvo poljoprivrede naručilo je od Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita izradu Studije o utvrđivanju šteta na ulovima od dupina koja je temelj za utvrđivanje izračuna u ovim segmentima ribolova.
Potpore male vrijednosti odnose se na dodjelu državne potpore u segmentu uzgoja školjaka, uzgoja hladnovodnih vrsta riba i gospodarskog ribolova na moru. Ukupan iznos potpore jednom poduzetniku ne smije prelaziti 30.000 eura u bilo kojem razdoblju od tri fiskalne godine. U navedenim segmentima ribolova korisnik mora biti ovlaštenik/vlasnik važeće povlastice sa uredno ispunjenim obvezama prema Državnom proračunu RH, ali i prema odredbama Zakona o morskom ribarstvu.
Potpore će preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju biti isplaćene do početka prosinca, a planirano je da se provedba ovog načina pomoći nastavi i sljedećih godina.
"Ne možemo jednostrano gledati na zaštitu naših resursa. Ako želimo zaštititi ekosustav Jadrana i imati održivo ribarstvo moramo ribarima i uzgajivačima ponuditi adekvatno obeštećenje i financijsku pomoć. Zaštita bilo kojeg segmenta prirode košta, i moramo biti svjesni i odgovorni za sve posljedice odluka koje donosimo. Mi smo se opredijelili za visoki stupanj zaštite, pa su i sredstva koja izdvajamo za kompenzaciju izdašna. U idućih mjesec dana sredstva će biti na računima naših ribara i uzgajivača", izjavio je ministar Tomislav Tolušić zaključuju iz ministarstva.
Foto: mps.hr
Tagovi
Gospodarski ribolov Isplate Potpore Jadran
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dva i pol desetljeća dugim iskustvom u novinarstvu, od lokalnih medija preko Večernjeg lista do uređivanja portala civilnih udruga. Urednica je portala Agroklub, predsjednica ogranka dopisnika HND-a, članica Društva agrarnih novinara Hrvatske (DANH) i Međunarodne udruge agrarnih novinara (IFAJ). Dobitnica je nagrade "Zlatno pero".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 tjedna
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 2 tjedna
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx