Pretraga tekstova
Međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“.
Hrvatska riba je sve popularnija delicija u inozemstvu, ocijenio je u ponedjeljak HGK te istaknuo da uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina te orade.
U prvih osam mjeseci 2019. izvezli smo svježe ili rashlađene plavoperajne tune u vrijednosti od 31,2 milijuna eura (2.800 tona), što je gotovo u rangu ukupnog izvoza u 2018. koji je dosegnuo 33,9 milijuna eura (3.000 tona), izvijestila je Hrvatska gospodarska komora (HGK).
Ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca u 2018. nam je iznosio 170,4 milijuna eura (47.000 tona), od čega na svježu ili rashlađenu ribu otpada 108,2 milijuna eura (21.000 tona).
Uz tunu koja je omiljena u Japanu, na tržište Europske unije najviše izvozimo svježeg ili rashlađenog brancina (26,4 milijuna eura, odnosno 4.300 tona), orade (23,6 milijuna eura, odnosno 3.800 tona) te srdele (3,6 milijuna – 4.500 tona) i inćuna (3,5 milijuna eura – 2.200 tona).
Ovi podaci, ocjenjuje HGK, pokazuju da međunarodno tržište jasno prepoznaje kvalitetu domaće ribe koja dolazi iz održivog uzgoja. Upravo tu kvalitetu promovira i Hrvatska gospodarska komora kroz projekt "Riba Hrvatske – jedi što vrijedi“, kojim želi potaknuti građane da što češće konzumiraju ribu i tako doprinesu razvoju domaćeg gospodarstva, istaknuto je u priopćenju.
U prvih osam mjeseci 2019. godine ukupan izvoz ribe, ljuskara i mekušaca dosegnuo je 121,1 milijun eura, što je, procjenjuje se, dobar pokazatelj da bi izvoz u 2019. mogao premašiti rezultate iz 2018. godine. Do kraja kolovoza 2019. godine izvezli smo 14.100 tona svježe ribe, vrijedne 82,6 milijuna eura, naveo je HGK.
Glavnina proizvodnje domaće akvakulture izvozi se na tržište Europske unije (Italija, Slovenija, Španjolska) i Japana.
Izvori
Hrvatska izvještajna novinska agencija - HINA
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primje... Više [+]
Oko 70% slatke vode koju ljudi koriste odlazi na poljoprivredu. Madani je rekao: "Milijuni poljoprivrednika pokušavaju uzgojiti više hrane iz smanjujućih, zagađenih ili nestajućih izvora vode. Vodni bankrot u Indiji ili Pakistanu, na primjer, također znači utjecaj na izvoz riže u mnoga mjesta diljem svijeta."
Naime, svijet je ušao u razdoblje "globalnog bankrota vode" koji šteti milijardama ljudi, navodi se u izvješću Ujedinjenih naroda. Prekomjerna upotreba i zagađenje vode moraju se hitno riješiti jer nitko ne zna kada bi se cijeli sustav mogao urušiti, što bi imalo posljedice na mir i društvenu koheziju, upozorava glavni autor izvješća, piše The Guardian.
https://www.theguardian.com/environment/2026/jan/20/era-of-global-water-bankruptcy-is-here-un-report-says
Đuro Japaric
prije 1 tjedan
Samo primitivni Hrvati i primitivnoj hrvatskoj poljoprivredi troše vrlo malo vode , a i smještaj veći vodotoka je nepovoljan , sjever Drava , jug Više [+] Sava , istok Dunav ! U središnjoj BRDSKOJ Slavoniji BEZ izgradnje malih i VELIKIH akumulacija NEMAMO vode za navodnjavanje ! PROTJERATI Slavonce , a naseliti ŽIDOVE , doktore za navodnjavanje !