Unatoč izazovima klimatskih promjena, potrošnja ribe u Hrvatskoj raste

Posljedice klimatskih promjena, prilagodba zelenim politikama i održivom poslovanju, inflacija i rast troškova, najveći su izazovi s kojima se suočavaju ribarstvo i akvakultura, istaknuto je na otvaranju 15. Međunarodne konferencije o akvakulturi u Vukovaru.

Na konferenciji, koja se održava od 2. do 4. travnja, naglašeno je kako je ribarstvo strateški sektor hrvatskog gospodarstva, posebno važno za razvoj obalnih područja i otoka.

Rastu troškovi poslovanja

Domaći proizvođači u akvakulturi susreću se s brojnim problemima - znatno su porasli troškovi poslovanja, uključujući cijenu rada, a proizvođači iz sektora slatkovodne akvakulture, dodatno imaju i velike troškove sanacije posljedica klimatskih promjena, posebice poplava i suša

"Povećanje proizvodnih troškova vezano je i za nove standarde koje proizvođači iz sektora akvakulture moraju primjenjivati, a koji proizlaze iz zelene tranzicije i brige za dobrobit životinja te iz sve strožih zakonskih ograničenja proizvodnje. Svakako treba spomenuti zaštitu predatora, strože uvjete zaštite okoliša, kao i uskraćivanje prihoda od lova", kazao je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

Ivan Matijević, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, istaknuo je kako Vlada nastavlja raditi na stabilnosti i otpornosti sektora kroz odgovorno upravljanje resursima i prilagodbe uzgoja.

"Kroz ulaganja u razvoj akvakulture u razdoblju od 2021. do 2027., osigurano je 382 milijuna eura, s posebnim naglaskom na održive aktivnosti, za koje je namijenjeno više od 63 milijuna eura. Do sada je ugovoreno 10 milijuna eura, dok je 4 isplaćeno za produktivna ulaganja i zaštitu okoliša“, rekao je Matijević.

Dodatnih 17 milijuna eura bit će usmjereno na inovacije, poboljšanje akvakulturnih lokaliteta i unapređenje stokova.

Proizvodi hrvatske akvakulture su značajan izvozni proizvod - gotovo 100 posto proizvodnje tune odlazi na inozemna tržišta, bijele ribe oko 90 posto, a šaranskih vrsta više od 45 posto.

Izvoz na najzahtjevnija svjetska tržišta potvrđuje vrhunsku kvalitetu domaće ribe i ribljih proizvodaa, ukupna marikulturna proizvodnja, uzgoj bijele ribe, plave ribe (tuna) i školjkaša, u 2023. godini je iznosila 23,2 tisuće tona, što je gotovo jednako kao i u 2022. godini.

"Materijalizacija globalnog zatopljenja prvenstveno kroz više temperature mora i češće ekstremne vremenske uvjete donosi nove izazove pred industriju, podižući operativne rizike i troškove proizvodnje. Tržišnu situaciju obilježava globalno neizvjesna geopolitička situacija i pad kupovne moći na najbitnijim tržištima, te rast proizvodnje i ponude iz trećih zemalja“, rekao je Ivan Leko, predsjednik Grupacije marikulture Udruženja ribarstva HGK i predsjednik Uprave Cromarisa.

Porast proizvodnje

Slatkovodni uzgoj ribe u Hrvatskoj obuhvaća oko 12,5 tisuća hektara šaranskih i 40 tisuća četvornih metara pastrvskih ribnjaka. Unatoč brojnim izazovima, prve statistike pokazuju da je proizvodnja u 2024. porasla za oko 15 posto u odnosu na godinu ranije, zahvaljujući optimizaciji procesa proizvodnje, ulaganjima te uvođenju novih znanja, tehnologija i inovacija.

"Ključni izazovi s kojima se slatkovodni uzgajivači susreću su nedostatak vode uslijed promjene hidroloških prilika, sve veći broj ribojednih ptica (kormorana) s kojim se ne upravlja niti na razini Hrvatske niti na razini EU, a kod pastrva veliki uvoz ribe lošije kvalitete iz BiH, Turske i Italije", kazala je Ksenija Vukman, predsjednica Grupacije slatkovodnog uzgoja Udruženja ribarstva HGK i voditeljica Ribnjačarstva PP Orahovica.

Konferencija u Vukovaru organizira HGK u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti Osijek, Hrvatskim veterinarskim institutom, Prehrambeno-biotehnološkim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološkim fakultetom Osijek, Sveučilištem u Dubrovniku, Veleučilištem Lavoslav Ružička u Vukovaru, Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilištem u Zadru. Pokrovitelji konferencije su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije, Vukovarsko-srijemska županija i Grad Vukovar.