Broj ribara je smanjen za 0,3 posto, dok je vrijednost ribarstva porasla za 11,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Hrvatska je u 2021. smanjila ulov i uzgoj morske ribe i drugih morskih organizama u odnosu na godinu ranije za 6,5 posto, broj ribara je smanjen za 0,3 posto, dok je vrijednost ribarstva porasla za 11,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Statističari objašnjavaju kako je na rast utjecao rast vrijednosti morskog ribarstva (za 10,5 posto), do kojeg je došlo zbog porasta prodajnih cijena.
Po podacima DZS-a, lani je prodano 58.548 tona plave ribe, što je 8.700 tona manje nego 2020. godine. Istodobno je vrijednost prodane porasla za 5,6 posto, na 548,4 milijuna kuna.
Lani je prodana i 20.361 tona ostale ribe, ili 2.052 tone više, a vrijednost te prodaje dosegnula je iznos od 881,98 milijuna kuna, što je u odnosu na godinu prije porast za 13,8 posto.
U prošloj godini broj ribara u morskom ribarstvu smanjen je 0,3 posto, na 6.563. Pritom je broj onih koji obavljaju gospodarski ribolov smanjen za 0,5 posto, na 3.015, dok je broj u malom obalnom ribolovu pao za 0,1 posto, na njih 3.548.
Broj ribarskih plovila lani je porastao za 2,7 posto, na 7.757.
Ukupan ulov i uzgoj (proizvodnja) morske ribe i drugih morskih organizama u 2021. je pao za 6,5 posto u odnosu na godinu ranije, na 84.097 tona.
U ukupnom prošlogodišnjem ulovu dominira plava riba sa 55.945 tona, a doda li se 4.028 tona iz uzgoja, ukupan je ulov i uzgoj iznosio 59.973 tone, ili 12,3 posto manje nego 2020. godine.
Najveći udio u prošlogodišnjem ulovu ima srdela, koje je ulovljeno 40.485 tona ili 19,2 posto manje nego godinu prije.
Rast od 16,7 posto bilježi ulov i uzgoj tune, na ukupno 4.929 tona. Kod tune prevladava uzgoj s 4.028 tona, dok je prošlogodišnji bio 901 tonu.
Statistika morskog ribarstva u prošloj godini pokazuje da je ulov i uzgoj ostale ribe iznosio 21.376 tona, što je 12,3 posto više nego godinu ranije.
Tako je uzgoj lubina lani iznosio 9.039 tone, a doda li se tomu i 11 tona iz ulova, ukupne su količine 9.050 tona, što je 33,7 posto više nego godinu prije, dok se kod komarče bilježi pad za 2,6 posto, na 7.702 tone, od čega je 7.519 tona iz uzgoja.
Prošlogodišnji ulov i uzgoj školjkaša je porastao za 54,5 posto, na 1.071 tonu, rakova za 10,4 posto, na 1.021 tonu, dok je ulov glavonošaca pao 29,6 posto, na 656 tona.
Podaci DZS-a pokazuju i da je ukupna proizvodnja slatkovodne ribe u 2021. povećana za 41,47 posto, na 3.931 tonu.
Pritom je proizvodnja konzumne u šaranskim ribnjacima porasla za 53,9 posto, na 3.675 tona, dok je u pastrvskim pala za 34,7 posto, na 256 tona.
Vrijednost slatkovodnog ribarstva u 2021. u odnosu na 2020. porasla je za 37,8 posto, na 64,5 milijuna kuna, a na taj je porast, kažu statističari, utjecala veća količina prodane ribe.
Izvori
Tagovi
Resursi u moru se smanjuju, a stanovništva je sve više. Koliko je plava riba važna u prehrani?
Kečiga posebno ugrožena, zelenim mrijestilištem do očuvanja autohtonih vrsta riba
U hrvatskim vodama manje srdele i šarana, a više tune i pastrve - koja će se naći na vašem stolu?
Unatoč izazovima klimatskih promjena, potrošnja ribe u Hrvatskoj raste
Resursi u moru se smanjuju, a stanovništva je sve više. Koliko je plava riba važna u prehrani?
Zovko: Mali ribari čuvaju ne samo naše gospodarstvo, već i našu kulturu
U hrvatskim vodama manje srdele i šarana, a više tune i pastrve - koja će se naći na vašem stolu?
Kečiga posebno ugrožena, zelenim mrijestilištem do očuvanja autohtonih vrsta riba
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/
