Pretraga tekstova
Nakon najave uvodi se kvota na ulov igluna! Ribari se složno protive uvođenju kvota jer smatraju kako će time biti diskriminirani.
Hrvatski ribari s pesimizmom iščekuju vijest sa 20. Specijalnog zasjedanja Međunarodne komisije za zaštitu atlantskih tuna (ICCAT) koja se ovih dana održava u Vilamouri u Portugalu.
Uoči samog zasjedanja Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) je pozvala 48 ribarskih nacija da zaustave prelov mediteranske sabljarke (igluna) koji traje već desetljećima.
Na dnevnom redu ICCAT-ovog zasjedanja je i prijedlog mjera za zaštitu igluna, odnosno uvođenje kvota zbog čega su javnim pismom reagirali članovi Ribarske zadruge Komiža i Udruge ribara Parangal (u osnivanju).
Ribari se složno protive uvođenju kvota jer smatraju kako će njihovim uvođenjem hrvatski ribari biti diskriminirani. Hrvatska ima samo 10 tona službeno prikazanog ulova u 2015. godina što bi se vrlo vjerojatno uzelo kao referentna točka kod određivanja mjera. Mala količina je odraz niza nepovoljnih okolnosti, koji su navedene u pismu kojeg potpisuje predsjednik Ribarske zadruge Komiža Vinko Mardešić. Među glavnima jest protivljenje EU da Hrvatska primijeni ZERP na Jadranu za sve zemlje članice Unije kao i nacionalni propisi kojima su ulovni kapaciteti po plovilu smanjeni u odnosu na druge zemlje.
Zbog toga što se ZERP ne odnosi na zemlje članice EU, hrvatski ribari nisu mogli obavljati ribolov plutajućim parangalima zbog sukoba alata uslijed nazočnosti talijanskih koćarica. Propisima je broj udica za taj alat ograničen na svega 500 po plovilu, dok su sve druge države članice EU imale pravo koristiti 3.500, a sada 2.800 udica parangala po plovilu. Također, hrvatska ribolovna flota orijentirana je samo na Jadranu, dok flote većine drugih članica izlaze na Sredozemno more i Atlantski ocean.
Domaći ribari protive se uvođenju kvota te predlažu produljenje lovostaja, smanjenje ukupnog broja dopuštenih udica po ribarskom plovilu, odnosno ukupne dopuštene dužine parangala te propisivanje minimalne veličine udica. U slučaju da ovi prijedlozi ne budu prihvaćeni, naši ribari traže minimalnu kvotu od 160 tona.
Uz to predlažu se strože mjere za zaštitu ribolovnog fonda u Jadranskom moru: produljenje lovostaja sa sadašnjih tri na devet mjeseci od 20. rujna do 20. lipnja, propisivanjem maksimalnog broja udica po plovilu sa sadašnjih 2.800 na 800, kao i propisivanje minimalne dužine udice na sedam centimetara.
Unatoč pozitivnom pristupu prema zaštiti mora, kao i objektivnim činjenicama zbog kojih su naši ribari diskriminirani u odnosu na konkurenciju, u sektoru ne očekuju pozitivne vijesti iz Portugala.
Tagovi
Ribarstvo Iglu ICCAT Vinko Mardešić
Autor
Više [+]
Novinarstvom se bavi 16 godina, a redovni je član HND i član je Zbora agrarnih novinara. Prati aktualna zbivanja u poljoprivredi, a najviše ga zanimaju teme vezane za maslinarstvo, ribarstvo i pčelarstvo.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.