Naši ribari ne smiju biti izloženi negativnim utjecajima trećih zemalja

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao je panel raspravu pod nazivom "Održivo upravljanje ribarstvom - Razvoj plavog gospodarstva i osnaživanje obalnih zajednica", na kojoj su se stručnjaci, zastupnici i predstavnici ribarskog sektora osvrnuli na izazove održivog upravljanja morem i resursima, buduće financiranje te ravnotežu između ekonomske isplativosti, ekoloških zahtjeva i sigurnosti opskrbe hranom.

Na panelu su sudjelovali zastupnici Europskog parlamenta Željana Zovko (HDZ, EPP) i Stephen Nikola Bartulica (Domovinski pokret, EKR), Ante Mišura, ravnatelj Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha za ribarstvo i akvakulturu Hrvatske obrtničke komore, te prof. dr. sc. Alen Soldo sa Sveučilišnog odjela za studije mora u Splitu.

Događaj je održan u suradnji s Europe Direct centrom Split, a uvodne govore održale su Maja Ljubić Kutnjak, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj, i Ana Glaurdić Mekinić, pročelnica Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet Splitsko-dalmatinske županije.

Zovko: Ribarstvo je tradicija i kulturna baština

Europarlamentarka Željana Zovko istaknula je važnost smanjenja birokratskih prepreka koje otežavaju svakodnevni rad ribara.

"Naši ribari ne smiju biti izloženi negativnim utjecajima trećih zemalja. Europsko ribarstvo nije samo gospodarska grana, ono je naša stoljetna tradicija i kulturna baština od koje se oduvijek živjelo. Potrebno je oblikovati deregulacijsku politiku koja će ribarima omogućiti jednostavniji i prilagodljiviji okvir rada, bez nepotrebnih administrativnih tereta", poručila je Zovko.

Niče centar za preradu ribljih nusproizvoda, ministar najavio i rješenje za kominu

Dodala je kako u Europskom parlamentu aktivno radi na izvješćima koja se odnose na Opću komisiju za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) i na ulogu oceanske diplomacije u jačanju konkurentnosti europskog ribarstva i akvakulture.

Zastupnik Stephen Nikola Bartulica upozorio je na potrebu zaštite domaćih ribara od uvozne konkurencije i smanjenja regulatornog pritiska.

"Europska unija uvozi više od 70 posto ribe koju konzumiramo. Pretjeranom regulacijom stvorili smo jake igrače izvan EU-a, poput Turske i zemalja sjeverne Afrike, koji ne poštuju ista pravila. Ako EU ne promijeni propise, postat će nebitan faktor u globalnom ribarstvu", upozorio je Bartulica.

Izazovi hrvatskog ribarstva i potreba za jasnom strategijom

Rasprava je otvorila brojna pitanja o budućnosti hrvatskog ribarstva, od zastupljenosti ribara u institucionalnim tijelima do strateških ciljeva države i načina korištenja EU fondova. Posebno se razgovaralo o tome trebaju li se ribari organizirati unutar proizvođačkih organizacija umjesto Hrvatske obrtničke komore te što bi trebali biti dopušteni troškovi za sufinanciranje u nabavi ribolovnih alata.

Panel je okupio predstavnike institucija, akademske zajednice i ribarskih udruga s ciljem zajedničkog promišljanja kako osigurati održivost ribarstva, jačanje obalnih zajednica i razvoj plavog gospodarstva, jednog od ključnih segmenata europske zelene tranzicije.