Najstarije ribnjačarstvo u Hrvatskoj uvodi novi način korištenja vodnih resursa

Razine vodotoka, količine dostupne vode te porast temperatura izravni su pokazatelji intenzivnih klimatskih promjena. Poljoprivreda je posebno osjetljiva na njih, a ribnjačarstvo se zbog nepredvidivih oscilacija količine i temperature vode suočava s velikim izazovima.

Iskusili su ih i u Ribnjačarstvu Končanica, najstarijem u Hrvatskoj, na kojem se odvija proces od mrijesta do proizvodnje konzumne ribe. Izgradnja ribnjaka započela je 1900. godine uz gornji tok rijeke Ilove koja je glavni izvor napajanja ribnjaka vodom. Od ukupno 1.362 ha vodenih je površina 1.230 ha.

Do Drugog svjetskog rata vlasnici ribnjaka bili su Mađari, a proizvodnja na ribnjacima je bila ekstenzivna. Poslije rata proizvodnja se znatno modernizirala. Tada Ribnjačarstvo Končanica započinje sa stabilnom proizvodnjom šaranske mlađi. U Končanici je ujedno najstarije umjetno mrjestilište u bivšoj Jugoslaviji, a bilo je jedno od najmodernijih u Europi.

Dok se u ribnjacima 1970-ih i 1980-ih godina proizvodilo 1.800 tona ribe, danas je to od 600 do 700 tona godišnje. Razlozi smanjenja su velikim dijelom u utjecaju klimatskih promjena koji se očituje kroz suše, poplave, oscilacije temperature vode, promijenjen i nepredvidiv raspored padalina, povećanu evaporaciju, te rane mrazove.

Uz to treba biti svjestan strogih ekoloških uvjeta uzgoja i velikih gubitaka zbog ptica koje izlove najveći dio uzgajane ribe.

Klasično upravljanje vodom nije održivo

Ribnjačarstvo je izravno ovisno o hidrološkim i klimatološkim uvjetima, a stabilan dotok vode je osnovni uvjet za održivu proizvodnju.

Voda omogućuje redovito punjenje ribnjaka, ali i određuje kvalitetu uzgojnih uvjeta, utječe na dinamiku hranidbenih odnosa te regulira temperaturu i razinu otopljenog kisika, što je povezano sa svim ostalim parametrima kakvoće vode nužne za uzgoj ribe.

Smanjenje dotoka vode povećava osjetljivost na ekološke poremećaje i smanjuje mogućnost održavanja proizvodnje.

Na slivnom području Ilove raspoložive količine vode za prosječnih hidroloških godina nisu dostatne za punjenje ribnjaka u punom obimu. Sve je češći vrlo nizak vodostaj i sve neizvjesnija opskrba vodom.

Stoga su u Ribnjačarstvu Kočanica krenuli s razvijanjem optimalnih rješenja uz primjenu inovativnih tehnologija.

"Moramo osigurati dostatne količine vode prilagodbom uzgojne tehnologije pa tako dio ribnjaka nije u proizvodnoj funkciji već služi kao akumulacija vode zbog lošeg hidrološkog režima. Ipak, u ovakvim hidrološkim okolnostima, klasično upravljanje vodom kroz pasivnu akumulaciju više ne može osigurati stabilne uvjete za uzgoj ribe. Potrebno je prilagoditi sustav i način korištenja raspoloživih vodnih resursa“, pojašnjava Mladen Prević, direktor Ribnjačarstva Končanica.

U potrazi za rješenjem u Ribnjačarstvu Končanica provode analizu podataka o protoku vode, vodostajima, oborinama, evaporaciji, relativnoj vlažnosti zraka i brzini vjetra.

U posljednjih 40 godina vidljiv je kontinuirani trend pada srednjeg protoka vode što ima izravne posljedice na raspoložive količine vode za ribnjačarsku proizvodnju, kao i sve izraženija oscilacija u protoku vode s naglim skokovima i padovima što ukazuje na povećanu hidrološku nestabilnost.

Raspodjela padalina postala je nepredvidiva, a oscilacije u godišnjim količinama padalina postale su izraženije nakon 2000. godine.

"U nekoliko zadnjih desetljeća vidljiv je porast evaporacije, odnosno isparavanja vode s površine, a nakon 2014. je znatno izraženiji. Uz to, u ekosustavima ključnu ulogu ima evapotranspiracija, koja uključuje i evaporaciju i transpiraciju – isparavanje vode iz biljaka" kaže agronom dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u EnergoViziji.

Ova komponenta značajno doprinosi ukupnom gubitku vode iz sustava i uzrokuje dodatni stres na vodne resurse, što dovodi do ozbiljnih posljedica za ribnjačarstvo, osobito u razdobljima s niskim dotokom vode.

Što je pokazala analiza?

Analiza ukazuje i na značajan rast minimalnih temperatura, izraženije oscilacije maksimalnih temperatura te opći porast prosječnih godišnjih temperatura. Nakon 2000. godine oscilacije su sve veće i rekordne maksimalne temperature sve češće.

"Posebno zabrinjava činjenica da minimalne temperature rastu znatno brže od maksimalnih, što može značiti smanjenje noćnog hlađenja, povećano zadržavanje topline u atmosferi te veći stres na vodne resurse. Dugoročno, to može dovesti do promjena u evaporaciji, režimu oborina i ukupnoj hidrološkoj bilanci. Time se dodatno naglašavaju izazovi klimatskih promjena i prilagodba sustava upravljanja vodnim resursima“, navodi Kontek.

Analizirali su i brzinu vjetra, a dugoročni trend je jasan – brzina vjetra postupno raste. Jači vjetar povećava evaporaciju vode s površine ribnjaka, što dodatno pogoršava vodnu bilancu u uvjetima smanjenog dotoka vode.

"Ako se ovaj trend nastavi, povećana evaporacija postat će dominantan problem, posebice u kombinaciji s trendom porasta temperature zraka i smanjenja stabilnosti hidrološkog režima", upozorava Kontek.

Sve analizirane promjene uzrokuju smanjivanje raspoložive količine vode, povećanje hidrološke nestabilnosti i sve češće nepovoljne ekološke i hidrodinamičke uvjete.

Uz to, ovi procesi ne djeluju izolirano, već su dio šireg obrasca klimatskih promjena i antropogenih utjecaja. Stoga je prilagodba nužna, ne samo za očuvanje proizvodnje ribe nego i za očuvanje prirode čiji su ribnjaci dio.

S tim ciljem stručnjaci u Ribnjačarstvu Končanica razvijaju tehnološke inovacije uz korištenje obnovljivih izvora energije.

"S ciljem što racionalnijeg korištenja prirodnih resursa, predviđen je recirkulacijski sustav uzgoja ribe koji omogućuje ponovno korištenje već iskorištene vode. Za rad pumpi unutar tog sustava koristit će se električna energija koju proizvode solarni paneli, a napajat će i elektrolizator vode za proizvodnju kisika namijenjenog obogaćivanju vode", opisuje Mislav Kontek.

Plutajući solarni paneli smanuju isparavanje vode

Intenzivno ribnjačarstvo jedno je od energetski najzahtjevnijih područja u poljoprivredi, a prekid napajanja električnom energijom na samo pola sata u pojedinim fazama uzgoja može dovesti do gubitka cjelokupnog proizvodnog ciklusa godišnje proizvodnje.

Zbog toga je za održivu, konkurentnu i sigurnu proizvodnju potrebno razviti sustav koji omogućuje pouzdanu i dugoročnu opskrbu energijom, ne samo za potrebe uzgoja, već i za planiranu preradu ribe u budućnosti.

"Plutajući solarni paneli, kao sastavni dio sustava intenzivnog uzgoja ribe koji namjeravamo uspostaviti, znatno će smanjiti isparavanje vode iz ribnjaka. Pojedine studije pokazuju da je to smanjenje gubitka vode moguće i do 80 posto, ovisno o stupnju pokrivenosti površine", navodi Mislav Kontek, ističući da će to "utjecati na smanjenje temperaturnih amplituda vode tako što će sprječavati njeno prekomjerno zagrijavanje danju i zadržavati toplinu noću".

Fotonaponski paneli će djelomičnim zasjenjenjem smanjiti izloženost vodene površine sunčevoj svjetlosti, čime će se ograničiti prekomjerno cvjetanje vode i osigurati povoljni biološko-kemijski uvjeti nužni za dobro zdravstveno stanje riba, pojašnjava Kontek višestruke koristi projekta za vodne resurse i akvakulturu.

Gubitak ribnjačarstva narušio bi ekosustav Končanice

Ribnjačarstvo Končanica je u području ekološke mreže Natura 2000 koja podržava načelo održivog razvoja i kao takva može pružiti nove mogućnosti ruralnim područjima. Stoga je kod planiranih tehnoloških poboljšanja važna što bolja prilagodba suživotu s prirodom.

Cilj stručnjaka koji razvijaju projekt je naći održivo rješenje koje će vrstama prisutnima na lokalitetu osigurati dovoljno ribe za prehranu, a uz to omogućiti sigurnu i stabilnu ribnjačarsku proizvodnju.

Upravo zbog toga je obuhvat kontrolirane proizvodnje u recirkulirajućem sustavu, zajedno s pratećom tehnologijom, planiran isključivo na manjoj površini cjelokupnog ribnjaka, dok će glavnina ribnjačarskog kompleksa i dalje služiti za tradicionalnu akvakulturu prilagođenu prirodnom staništu.

Svjesni da ribnjačarstvo sa stogodišnjom tradicijom mora biti održivo i u današnjem vremenu, u Končanici vjeruju da je to moguće uz tehnologiju obnovljivih izvora energije.

Očuvanje ribnjaka kroz tehnološki naprednu proizvodnju za njih nije samo gospodarsko pitanje, već i ključna mjera zaštite prirode.

Gubitak ribnjačarstva doveo bi do nestajanja postojeće vodene površine i dugoročno narušio ekosustav Končanice. Ulaganje u inovativna rješenja vodi proizvodnim rezultatima po kojima je Končanica davno bila poznata, opskrbljivanju hrvatskog tržišta domaćom ribom, pa čak i izvozu na europsko tržište.