Pretraga tekstova
Članovi ŠRD Gubavica i ove su godine uz pomoć Turističke zajednice grada i restorana izletišta "Radmanove Mlinice" održali redovnu godišnju ekološku akciju čišćenja kanjona rijeke Cetine.
I ove je godine Športsko ribolovno društvo "Gubavica" Omiš uz pomoć Turističke zajednice grada i restorana izletišta "Radmanove Mlinice" održalo redovnu godišnju ekološku akciju čišćenja kanjona rijeke Cetine. Sudionici, njih pedesetak podijeljeni u nekoliko grupa, temeljito su očistili predio od Omiša do "Tisnih stina" u duljini 10-tak km. Smeće sakupljeno u 30-tak vreća deponirano je, a zatim zbrinuto od strane komunalnog poduzeća "Peovica".
Kao i proteklih godina gomila bačenog otpada izvučena je iz rijeke koja život znači stanovnicima Cetinske krajine. Razni metalni i plastični dekor pomalo preuzima njen kanjon koji zbog neodgovornog ponašanja pojedinaca više nalikuje na kakav deponij negoli izletište brojnih domaćih i stranih gostiju.
Nažalost, a to se pokazalo i nakon ove akcije, većina tih "zaljubljenika" u floru i faunu, ali i mještana, za sobom ostavljaju ono što više nije potrebno, dok iz rijeke paralelno uzimaju ono što je zakonom zabranjeno.
Tijekom prošlogodišnje akcije ribočuvari i članovi ŠRD Gubavica vršili su čišćenje korita rijeke od nedozvoljenih ribolovnih alata za lov riba u istom reviru. Tom su prilikom u samo jednoj akciji iz rijeke izvukli 26 vrša namijenjenih za lov jegulja - ugrožene riblje vrste. Dakle, osim gubitka staništa, prepreka za migraciju, predatorstva, bolesti, zagađenosti voda i prekomjernog izlova, ovakvim ponašanjem zakucavamo zadnji čavao u kovčeg te naše gastronomske delicije.
Lani je bilo šest takvih akcija čišćenja korita rijeke od zabranjenih ribolovnih alata poput vrša na potezu od Kraljevca kraj Zadvarja do Kaštil slanice kod Omiša, kada je iz rijeke Cetine izvađene 40-tak ribolovnih mamaca ili do sada ukupno 70-tak vrša namijenjenih za lov zaštićene vrste ribe, sredozemne jegulje.
"Volonteri ŠRD "Gubavica" Omiš čine maksimalne napore u zaštiti flore i faune rijeke Cetine nastojeći generacijama koje dolaze ostaviti ribolovne vode i sam kanjon rijeke onakvim kakvim su ga naslijedili", kazali su nam u udruzi napominjući da se isto, uz sve devastacije ribolovnih voda i samog kanjona, često čini nemoguće.
Smatraju stoga da se hitno nešto mora poduzeti. Kako i na koji način, to najbolje znaju oni koji bi se trebali skrbiti o Cetini i njenom prirodnom bogatstvu.
Tekst realiziran u sklopu serijala Krtica - sufinanciranog iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija
Tagovi
ŠRD Gubavica Cetina Smeće Akcija čišćenja
Autor
Više [+]
Novinar mnogih domaćih tiskovina i internetskih portala. Obrađuje razne teme ruralnog dijela života Dalmacije - kako priobalja tako i Zagore.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.