Pretraga tekstova
Najviše se na području Sredozemnog i Crnog mora lovilo srdela i inćuna, pokazali su podaci Eurostata.
Godine 2023. ukupni ulov ribe u Europskoj uniji procijenjen je na 3,3 milijuna tona žive vage iz sedam morskih područja obuhvaćenih statistikom EU-a. Time je nastavljen silazni trend ulova otkad je 2018. izlovljeno 4,6 milijuna tona, objavio je Eurostat.
Prema njihovim podacima, španjolska ribarska flota činila je nešto više od jedne petine ukupnog ulova (s 21 posto udjela, odnosno 698 tisuća tona), a slijede je danska (15 posto, 495 tisuća tona) i francuska flota (14 posto, 470 tisuća tona).
Ističu kako je oko 72 posto ukupnog ulova ulovljeno u području sjeveroistočnog Atlantika, a najviše su se lovile haringa (18), plava vjelica (16), papalina (13) i skuša (10 posto). Otprilike jednu petinu ukupnog ulova žive vage u ovom području ostvarila je danska ribarska flota (21 posto), a slijede francuska (15) i španjolska flota (11 posto).
S druge strane, gotovo 10 posto ukupnog ulova u EU ostvareno je u Sredozemnom i Crnom moru, gdje su glavne ulovljene vrste bile srdele (19) i inćuni (18 posto). Talijanska flota preuzela je 37 posto ulova EU u ovom području, a slijede je grčka (20), hrvatska (18) i španjolska flota (17 posto).
"Ulovi u području zapadnog Indijskog oceana činili su 6 posto ukupnog ulova Unije", stoji u izvješću. Dodaju kako je velika većina (94 posto) ukupne žive težine koju je ulovila ribarska flota bila tuna, osobito skakača i žutoperajna tuna. Otprilike dvije trećine ulova u tom području ostvarila je španjolska flota (68), a većinu ostatka francuska (30 posto).
Dodatnih 6 posto ukupnog ulova ulovljeno je, pokazuju podaci, u istočnom središnjem Atlantiku. Glavni ulovi u ovom području bili su skuša i skakača (svaka po 21 posto), zatim žutoperajna tuna (13) i skuša (11 posto). Najveći ulov na ovom području ostvarile su Španjolska (40), Francuska (16) i Nizozemska (11 posto).
Samo 6 posto ukupnog ulova u EU ulovljeno je u 3 preostala morska područja. Glavne vrste ulovljene u tim područjima bile su sljedeće: oslić i lignje (područje jugozapadnog Atlantika), plavi morski psi, prugasta tuna i žutoperajna tuna (područje jugoistočnog Atlantika) te crveni morski mor, iverak i bakalar (područje sjeverozapadnog Atlantika).
Tagovi
Ulov ribe u EU Ulov ribe u Hrvatskoj Eurostat Ulov ribe 2023. Španjolska flota Srdele Inćuni
Autorica
Više [+]
Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”? Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, ko... Više [+]
Poljoprivreda kao poduzetništvo: što možemo očekivati od 3. konferencije “Biznis je na selu”?
Dok Europa najavljuje rezove u poljoprivrednom proračunu, domaći proizvođači traže rješenja. Upravo zato, treća konferencija Biznis je na selu, koja će se održati u utorak, 29. travnja 2025. u zagrebačkom prostoru WESPA Business&Lounge, stavlja u središte pozornosti ključna pitanja opstanka i razvoja poljoprivrede u suvremenom tržišnom okruženju.
Konferenciju suorganiziraju IPS Konzalting, konzultantska tvrtka specijalizirana za rad s poljoprivrednicima i Mojnovac.hr, poslovni edukacijski portal, uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koje je prepoznalo važnost ove inicijative.
„Poljoprivreda danas ne može opstati bez poduzetničkog pristupa. No, isto tako, poduzetništvo mora naučiti razumjeti dinamiku, sezonalnost i probleme poljoprivrede. Naš je cilj da ova konferencija postane točka spajanja ta dva svijeta,“ izjavila je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga i jedna od govornica na događaju.
Od agromenadžera do generacijskih izazova
Ovogodišnji program tematski je usmjeren na izazove i prilike koje donosi tržišno usmjerena poljoprivreda - od digitalizacije i menadžmenta, do međugeneracijske suradnje.
Konferenciju će otvoriti Marijana Petir, saborska zastupnica i predsjednica Odbora za poljoprivredu, koja će dati strateški pregled stanja hrvatske poljoprivrede kroz temu “Poljoprivreda jučer, danas, sutra”. Nakon toga slijedi izlaganje „Agromenadžer, ne (samo) poljoprivrednik“ u kojem će Ana-Marija Špicnagel objasniti što u praksi znači profesionalizacija poljoprivrede, a o digitalnoj transformaciji poljoprivrede govorit će Igor Frljužec iz Digital Agro.
Program uključuje i dva panela. Prvi je s predstavnicima financijskog sektora na temu “Financijski instrumenti za poljoprivrednike” koji donosi konkretne informacije o različitim izvorima financiranja za modernizaciju i rast poljoprivrednih gospodarstava. Jedna od sudionica ovog panela je i Martina Durman iz Raiffeisenbank Hrvatska, koja će predstaviti bankarsku perspektivu kreditiranja u poljoprivredi. Drugi panel okuplja poljoprivrednike koji će iznijeti vlastita iskustva i izazove poslovanja u svakodnevnoj praksi. Sudionici ovog panela dolaze iz različitih regija i sektora - od tradicionalnih OPG-ova do inovativnih brendova.
Konferenciju će zaključiti izlaganje Marije Đeldum iz tvrtke Stogaj na temu “Osiguranje u poljoprivredi - opcija ili nužnost?”, čime se dodatno otvara prostor za promišljanje o otpornosti i dugoročnoj održivosti poslovanja na selu.
Zašto je Biznis je na selu važan?
Kroz protekle dvije konferencije Biznis je na selu pokazao je kako postoji jasna potreba za prostorom u kojem se ne priča samo o poticajima, već o stvarnim izazovima proizvodnje, tržišta, zapošljavanja i inovacija u ruralnim sredinama.
U zemlji gdje je veliki broj OPG-ova još uvijek okrenut samo proizvodnji, ova konferencija šalje jasnu poruku - vrijeme je za sljedeći korak: jačanje tržišne konkurentnosti, brendiranja i strateškog upravljanja poljoprivrednim resursima.
„U razgovorima s našim klijentima sve češće čujemo isto pitanje: Što nakon poticaja?. Upravo zato je fokus konferencije na dugoročnom pristupu - kako napraviti održiv, profitabilan i profesionalan poljoprivredni biznis, bilo da ste mladi OPG, obiteljska farma ili veći proizvođač,“ dodaje Špicnagel.
Prijave su još uvijek otvorene
Sudjelovanje je besplatno, ali zbog ograničenog kapaciteta prostora potrebna je obavezna prijava putem obrasca na stranici.
Zaokret d.o.o.
prije 2 tjedna
Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/ Više informacija na: https://mojnovac.hr/product/3-konferencija-biznis-je-na-selu/