Ima li slatkovodno ribnjačarstvo budućnost?

Hrvatsko slatkovodno ribnjačarstvo pamti i bolje dane. Dane kada je godišnja proizvodnja u ribnjacima, uglavnom šarana, dosezala brojku od 16.000 tona slatkovodne ribe, a izvoz nije bio nepoznat pojam, već sasvim ostvariva i prihvatljiva mogućnost za gotovo trećinu proizvodnje. No, nažalost, kao što se to dogodilo u i brojnim našim drugim sektorima, ovakvo stanje nije dugo potrajalo. 2013. godina bilježi proizvodnju od 3.235 tona, što je 23-postotni pad u odnosu na 2012. Danas se suočavamo uglavnom s uvozom većine poljoprivrednih proizvoda pa tako i ovoga, a najnelogičnije je što za sve te proizvode imamo uvjete proizvodnje. U čemu je onda problem?

Ribnjaci su tu, ali i malverzacije

Poticaji u slatkovodnom uzgoju ribe naveliko zloporabljani

Hrvatska zasigurno ima potencijala za rast sektora slatkovodnog ribarstva. Prije svega, zemlja koja je ostvarivala izvoz slatkovodne ribe, raspolaže s potrebnim resursima, bilo da je riječ o repromaterijalu, vodi, stručnjacima te nezaobilaznom tradicijom koja donosi iskustvo i znanje. Ali raspolaže i s onima koji vole "loviti u mutnom", a koje svakako treba sankcionirati. Malverzacijama u slatkovodnom uzgoju ribe u Hrvatskoj, gdje se nerealno prikazivala proizvodnja u posljednjih nekoliko godina, zlouporabljena su poticajna sredstva, što je ostavilo negativan trag na hrvatskom slatkovodnom ribnjačarstvu.

Milan Božić, predsjednik Odbora za slatkovodni uzgoj riba HGK te direktor i vlasnik Ribnjačarstva Poljana, pojedinačno najvećeg hrvatskog ribnjaka prema uzgojnim površinama i proizvodnji za Glas Slavonije je istaknuo kako Udruženje ribarstva HGK i Odbor za slatkovodno ribarstvo HGK već 15-ak godina intenzivno rade na otklanjanju brojnih poteškoća koje opterećuju tu proizvodnju pa uskoro očekuje i konkretne rezultate te dodaje,

"Iako je proizvodnja slatkovodne ribe drastično smanjena, ona će se sljedećih godina zasigurno dizati, no to neće moći imati željenu dinamiku, jer sam ciklus proizvodnje od mlađi do konzumne ribe traje tri godine. To će se dogoditi uz uvjet da se riješi i status poljoprivrednog zemljišta koji koriste poduzetnici u ribogojstvu, kao i pravni status ribnjaka, jer poduzetnici ne žele ulagati u nešto što nije u njihovom vlasništvu ili posjedu, a još je uvijek neriješen i problem s naknadama za vode, kojih je čak osam, što nema ni jedna druga država".

Nezainteresiranost nadležnih institucija

Situacija u kojoj se trenutno nalazi sektor slatkovodnog ribnjačarstva u Hrvatskoj nije nastala odjednom, nego je rezultat godina nemara i nezainteresiranosti svih nadležnih i onih koji su trebali donositi odluke u korist ove grane gospodarstva, a nisu.

Trenutno je problem i novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu prema kojem su neki poljoprivrednici dobili koncesije na ribnjačarske površine i to na 50 godina, dok drugima to nije omogućeno pa su prisiljeni dvostruko više plaćati zakup. Božić smatra da dio krivice za ovo svakako snosi i Agencija za poljoprivredno zemljište. Nužno je problemima u ovom sektoru pozabaviti se što prije kako bi se zaustavio pad proizvodnje slatkovodne ribe, ali i propadanje hrvatskih ribnjaka.

Ima i pozitivnih primjera

U moru negativnih činjenica, komentara, rezultata, ipak ima i onih koji navješćuju neko bolje sutra u ovom sektoru. PP Orahovica je u 2013. godini proizvela više od 2.000 tona svih vrsta i kategorija ribe, čime je povećala proizvodnju u odnosu na 2012. godinu za 25 %, a i u 2014. godini planiraju povećanje od 15 % u odnosu na 2013.

Foto: depositphotos.com, smuki