Omiljene srdele je manje, a manje je i šarana. Što kažu podaci Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva?
Petkom inače, a posebno na Veliki petak na brojnim će hrvatskim stolovima biti riba. A gdje smo s tom proizvodnjom?
Prema podacima Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, ukupna proizvodnja svježe ribe u 2023., a koja obuhvaća ukupan iskrcaj ulovljene u morskom i slatkovodnom ribolovu te ukupnu proizvodnju u morskoj i slatkovodnoj akvakulturi, iznosi nešto više od 82 milijuna kilograma.
Godinu prije iznosila je gotovo 90 milijuna kg, a podaci za 2024. bit će službeno objavljeni krajem 2025.
Gledajući šture brojke, vidljivo je da je ukupan broj proizvodnje smanjen, a sektor se, posebice morski, okrenuo uzgoju vrijednih vrsta koje visoko kotiraju u izvozu. Ponajprije tu, dakako, mislimo na tunu.
Naime, podacikažu da u ukupnoj količini proizvedene ribe, udio morskog ribolova iznosi 67 posto, ali ukupna vrijednost proizvodnje u akvakulturi je tri puta veća od vrijednosti morskog ribolova.
Rezultat je to ponajviše uzgoja većih količina visokovrijednih proizvoda ribarstva kao što su plavoperajna tuna, lubin i komarča na koje otpada 87% vrijednosti ukupne proizvodnje u akvakulturi.
Primjerice, tune je proizvedeno 3,2 milijuna kg, lubina 8,5 mil. kg, a komarče 8,9 ,il. kg.
Navode također da je u 2023. godini ukupno u gospodarskom ribolovu na moru iskrcano 55,2 milijuna kg ribe i drugih morskih organizama, od čega najveći udio pripada maloj plavoj ribi.
Gospodarski najznačajnija vrsta pritom je svakako srdela koja u ukupnom iskrcaju ima udio od 57%.
No, koliko je smanjen njezin broj, govori i podatak o ulovu jer 2023. smo iskrcali/ulovili 31,5 milijuna kg srdela, a samo godinu prije 39,2 milijuna kg.
U slatkovodnom ribolovu je ulovljeno oko 23 tisuće kg ribe u 2023. godini što je čak 39 posto manje u odnosu na godinu prije kada je ulovljeno gotovo 37 tisuća kg.
Kada je u pitanju slatkovodna akvakultura, podaci kažu da smo proizveli 2,3 milijuna kg šarana, gotovo 60 tisuća kg soma i bijelog amura 240 tisuće kg. Sve tri navedene vrste bilježe pad proizvodnje u odnosu na godinu prije. Šarana je 2022. bilo 2,4 milijuna kg, soma više od 61 tisuće i bijelog amura 229 tisuća kg. No, najveći pad ipak bilježi glavaš (bijeli i sivi) kojega smo uzgojili tek oko 540 tisuća kg, a godinu prije gotovo 890 tisuća kg.
Zanimljivo je da smo u 2023. proizveli više pastrve odnosno 438 tisuća kg. U 2022. je bilo 424 tisuće kg.
A na vašem stolu je danas koja vrsta ribe?
Tagovi
Autorica