Domaća potrošnja ribe mala - većinu pojede izvoz

Prosječna potrošnja ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj je mala i kreće se oko desetak kilograma godišnje, dok ona u nekim mediteranskim zemljama ide i preko 25 kilograma po glavi stanovnika, moglo se čuti između ostalog na 10. međunarodnom gospodarsko - znanstvenom skupu o hrvatskoj akvalukturi u EU održanom u Vukovaru.

Prema riječima predsjednika Udruženja ribarstva Republike Hrvatske, koje djeluje pri HGK, Milana Božića, u Hrvatskoj se danas godišnje proizvodi od 15.000-17.000 tona ribe, od čega oko 5.000 tona slatkovodne ribe. Usporedbe radi, do 1991. godine uzgajivači ribe u Hrvatskoj proizvodili su i preko 15.000 tona samo slatkovodne ribe.

Pravni status ribnjaka

Najveći problemi u tome sektoru i dalje se tiču rješavanja pravnog statusa ribnjaka, odnosno dobivanja poljoprivrednog zemljišta u dugogodišnji zakup, naveo je Božić dodajući kako slatkovodno ribarstvo plaća čak osam raznih naknada. A da problema sa zakupom ribnjaka ima, potvrdila je i ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište Blaženka Mičević.

Prema njezinim riječima, zakupci državnih ribnjaka imaju jako velike probleme i prioritet agencije je dati sve državne ribnjake u zakup na 50 godina, kako bi svi zakupci imali istu startnu poziciju i pravni status, plaćali iste naknade za zakup zemljišta i naknade za vodu i raspolagali s istim ugovorima s kojima onda mogu konkurirati na tržištu, kao i za EU fondove. Pored pitanja zakupa, tu je i problem zdravstvene zaštite i tehnologije, ali i problematika naknada za vode. Takav teret je jednostavno neizdrživ, zaključeno je, a istaknuta su i velika očekivanja od ribarske politike EU.

300 milijuna eura do 2020.

"Parlament EU donio je program razvoja ribarstva u EU i za Hrvatsku je u tom programu osigurano oko 300 milijuna eura do 2020. godine. Sada smo u fazi korištenja prvog natječaja u iznosu oko pet milijuna eura, a vrlo brzo ćemo doći i do mogućnosti korištenja preostalih sredstava. Hoćemo li ih iskoristiti, ovisi samo o nama", poručio je Milan Božić. Skupu je nazočio i pomoćnik ministra poljoprivrede za ribarstvo Ante Mišura koji je napomenuo kako je Hrvatska pri završetku izrade Nacionalnog strateškog plana akvakulture 2014. - 2020. godine.

"Sada smo u fazi korištenja fonda 2007.-2013. gdje je baš prvi natječaj iz fondova bio za akvakulturu i jako je velik odaziv i dobri su projekti tako da će vjerujemo biti iskorištena sva sredstva. U idućoj godini smo osigurali značajna sredstva u iznosu preko 50 milijuna eura koja će se početi koristiti čim se odobri operativni program", kazao je Mišura. Dodao je i da u Hrvatskoj trenutno djeluje oko 120 uzgajivača ribe, ali i da fondovi EU omogućavaju otvaranje novih proizvodnji i uzgajališta. Inače, po njegovim riječima, od ribe proizvedene u hrvatskim uzgajalištima tek 20 posto nje završi na hrvatskim trpezama dok sve ostalo ide u izvoz.