Bakalar: skandinavska riba koja je postala mediteranski specijalitet

Jedan od najvećih majstora bakalara, Aleksandar Stefanov, vlasnik prve hrvatske bakalarnice u mjestu Bačva pokraj Višnjana, otkrio nam je kako je ova skandinavska riba, postao tradicionalno mediteransko jelo koje se posebno poslužuje u blagdansko vrijeme.

Za bakalar kakvog danas poznajemo zaslužan je mletački plemić Piero Querini, koji je 1431. tijekom jednog od svojih putovanja doživio brodolom i završio na sjeveru Norveške, na Lofotskom otočju, gdje su ga domaćini upoznali s ovom ribom.

Od Skandinavije do istarske Bačve

"Lukavi trgovac pri povratku u domovinu ponio je sa sobom velike količine bakalara i tako ga uveo u mediteransku kuhinju. Od 16. stoljeća počinje se uvoziti u europske zemlje, gdje ubrzo postaje traženi specijalitet“, ispričao je Aleksandar, koji bakalarnicu ima od 1996.

Od male tvornice za preradu bakalara do stolova europskih gurmana

Bakalar je, kažu, ukusan, ali i iznimno zdrav. Osim omega-3 masnih kiselina, odličan je izvor proteina, minerala i vitamina te sadrži vrlo niske razine štetnih masnoća.

Otkrio je i recept za pržene ili pohane okruglice od bakalara

• Sastojci za dvije osobe:
• 250 g bakalara na bijelo Baccalà della Mamma
• 1 jaje
• brašno
• krušne mrvice
• mlijeko (ili gazirana mineralna voda)
• ulje za prženje
• sol i papar

Pripremite smjesu za pohanje od jedne čaše mlijeka (ili vode), jednog jaja, dvije žlice brašna, prstohvata soli i papra te sve dobro pomiješajte. Od bakalara na bijelo žličicom oblikujte okruglice, uronite ih u smjesu i ispržite u većoj količini vrelog ulja. Kad poprime zlatno-smeđu boju, izvadite ih, ocijedite i kratko posušite na kuhinjskom papiru. Poslužite s kriškom limuna i omiljenim umakom.

Savjet: Umjesto navedene smjese, možete primijeniti i klasičan postupak pohanja. Uvaljati okruglice redom u brašno, jaje i krušne mrvice.