Žitnica Hrvatske se premješta u planine?

Prema mnogim studijama i istraživanjima brojnih znanstvenika, uzrok globalnog zagrijavanja je ljudska aktivnost. Efekt globalnog zagrijavanja očituje se kao smanjenje ledenog omotača, razina mora se podiže, koncentracija stakleničkih plinova je u porastu, kao i prosječne temperature zraka, a znatan je i poremećaj pri oborinskom režimu.

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivredu biti će značajan zbog njezine ranjivosti na općenite klimatske uvjete. Ekstremni vremenski uvjeti - oborine, temperature i stope isparavanja zajedno utječu na proizvodnju. 2001. godine, 92% područja Republike Hrvatske klasificrano je kao ruralno, dok je 48% hrvatskog stanovništva živjelo na ruralnim područjima (UNDP 2008:120). Prema istaknutoj činjenici, poljoprivredna proizvodnja utječe na gospodarski razvoj, sigurnost hrane i cjelokupan razvoj Hrvatske.

Priobalna područja imat će više oborina

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju

Klima u Hrvatskoj odrežena je utjecajem Jadranskog i Sredozemnog mora te geografskim položajem. Na kontinentalnom području tokom ljeta vlada izrazito topla i suha klima, dok su nam zime u posljednjem periodu malo toplije od prosjeka. Toplinski valovi koji su sve češća pojava iz godine u godinu drastično smanjuju prinose.

Slavonijom se sve više šire ljubičasti tonovi lavande, a nerijetko se spominje i proizvodnja ljekovitog bilja, koja je prije bila zastupljena samo na području Dalmacije i njezinih otoka, dok stanovnici priobalnog područja muku muče s količinom pitke vode. Poljoprivreda u priobalnom području uvijek je bila upitna zbog količina oborina, a sada je taj srazmjer puno veći.

Planinska i južnodalmatinska područja bit će idealna za uzgoj

Moramo imati na umu kako će nam se prinosi i kvaliteta ispaše, krmiva i žitarica smanjiti. Planinska područja koja do sada nisu patila od nestašice vode, to bi mogla iskusiti tokom srpnja i kolovoza. Upravo na tim područjima možemo očekivati povoljniji utjecaj klimatskih promjena, jer će se prosječne temperature povećati te tako osigurati povoljnije agroklimatske uvjete za razvoj različitih poljoprivrednih kultura. Također, jedan od pozitivnih utjecaja je povećanje područja pogodnih za uzgoj voća i povrća koja su do sada bila podložna kasnoproljetnim mrazevima i hladnim zimama (posebno u južnoj Dalmaciji gdje će biti moguće uzgajati više vrsta mediteranskog voća).

Ranija proljetna sjetva i manja potrošnja fungicida?

Proljetni usjevi će se moći ranije sijati/saditi, vegetacijsko razdoblje će biti duže. Moći ćemo zamijetiti kako će i nicanje toploljubivih korova početi sve ranije, te će kulturu pratiti sve duže tokom vegetacije. Štetnici u poljoprivredi će u idućem periodu vrlo lako moći prezimjeti. Toplija i suša klima mogla bi smanjiti rast i razvoj biljnih bolesti, pa samim time i smanjiti potrošnju sredstava za zaštitu bilja, odnosno fungicida.

Riječima mudrosti poznatog engleskog prirodoslovca Charles Darwina: "Ne preživljavaju ni najjači, ni najpametniji. Preživljavaju oni koji se najbolje prilagođavaju promjenama!" htio bih naglasiti da usprkos klimatskim promjenama, odnosno nepogodama koje nas pogađaju zadnjeg desetljeća, kako bi osigurali dostatnu količinu hrane u budućnosti, moramo se osloniti na nove tehnologije i nova dostignuća koja imaju sposobnost oslabiti utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju.

Imamo znanje i tehnologiju, uhvatimo se u koštac s problemom, jer pred nama je veliki zadatak!