Žitni buhači

Posljednjih godina na žitaricama sve češće susrećemo štete od žitnih buhača. Radi se o vrlo malim štetnicima čija je veličina od 1,5 - 3 mm. Kod pregleda na terenu najviše nailazimo na vrstu Phyllotreta spp. To su štetnici tamnozelene boje, a na rubu pokrilja sa svake strane imaju žute uzdužne pruge. Osim toga susreće se vrsta Chaetocnema aridula koja je tamna i bez žutih pruga, no njena je brojnost znatno manja. Javljaju se kada temperature prelaze 5 °C, a najviše ih uočavamo u ožujku i početkom travnja. Prezimljuju u šumarcima i šumama u blizini žita.

U početku se javljaju na ozimim žitima gdje obično čine manje štete jer su žita razvijenija, a odatle prelaze na jare žitarice. Budući da su one u manjim razvojnim fazama (1 - 2 listića i imaju nježnije listiće) štete mogu biti i takove da postoji potreba za njihovim suzbijanjem. U literaturi se spominju podaci da štete na listu mogu biti i do 70 %. Nakon jarih žitarica obično prelazi na kukuruz i tu mogu počiniti štete, ako nakon nicanja nastupi hladnije razdoblje pa kukuruz sporije raste.

Odrasli čine štete izgrizajući list i čineći na njemu manje rupice. Oko tih oštećenja tkivo u početku požuti, a zatim nekrotizira.

Poljoprivrednici obično takove simptome zamjenjuju sa simptomima bolesti te smatraju da bi trebali provesti zaštitu fungicidima. Ličinke čine štete ubušujući se u stabljiku. Prema podacima iz literature smatra se da kod jakog napada može doći do sušenja centralnog lista i propadanja stabljike.

Pregled se treba obavljati na ozimim žitima vrlo rano u proljeće, a jare usjeve neposredno nakon nicanja. Podatci za kritične brojke za sada nisu poznati. Procjenu o potrebi suzbijanja treba napraviti na osnovi oštećenja lista i brojnosti štetnika. U RH za sada nema registrirano niti jedno sredstvo za suzbijanje ovih štetnika na žitaricama, a dobre rezultate bi polučili insekticidi koji imaju dozvolu za suzbijanje žitnog balca.

Autor: Jadranka Berić, dipl. ing. agr.