Žetva: Rekordni prinosi pšenice mogli bi značiti i rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz

"Ovogodišnja žetva odvija se u povoljnim vremenskim uvjetima, s iznimno visokim prinosima", istaknuo je u Osijeku državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak.

Govoreći na tradicionalnoj konferenciji o žetvi u HGK - Županijskoj komori Osijek, naveo je da su površine zasijane pšenicom povećane za 4% u odnosu na prethodnu godinu i iznose 146.000 hektara. Prinos se u nekim županijama kreće i do 9 do 9,5 tona po hektaru, što, navodi, jamči ukupan prinos veći od milijun tona.

Međutim, kvaliteta uroda ostaje izazov: većina pšenice spada u 3. i 4. klasu, dok je udio kvalitetnijih (1. i 2. klase) znatno manji, pa je tako i cijena od 150 do 159 eura po hektaru. Ministarstvo apelira na proizvođače da ubuduće više ulažu u kvalitetne sorte, kako bi se povećala vrijednost i konkurentnost domaće, najvažnije krušarice.

Problem slabije kvalitete

Naime, rekao je, otkupne cijene prate kvalitetu uroda. Premium i prva klasa bilježe blagi rast, dok su za niže klase stabilne ili tek neznatno više. Ministarstvo, dodao je Majdak, nema mehanizme za direktno utjecanje na cijene, koje određuju međunarodne burze, poput pariškog MATIF-a.

Predsjednik Udruženja poljoprivrede HGK Vlado Čondić Galiničić, potvrdio je zadovoljstvo proizvođača visinom uroda, ali i upozorio na problem slabije kvalitete.

"Imamo suficit pšenice, ali i dalje uvozimo kvalitetnu za potrebe mlinsko-pekarske industrije", rekao je. Dodao je da cijena kruha neće znatnije pasti jer pšenica sudjeluje u njegovoj cijeni sa svega 15-20%, dok su veći faktori energenti i radna snaga.

Nova ulaganja i skladišni kapaciteti

Ministarstvo je, kako je istaknuto na konferenciji, još 2022. godine pokrenulo program izgradnje novih silosa i skladišnih kapaciteta, ukupne vrijednosti 33 milijuna eura, uglavnom za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva. Time se želi pomoći proizvođačima da zadrže urod do povoljnijih tržišnih uvjeta.

Najavljene su i nove investicije u preradbene kapacitete, uključujući mlinske pogone za durum pšenicu i postrojenja za preradu soje, čime bi se povećala dodana vrijednost domaćih sirovina i smanjio uvoz prerađenih proizvoda.

Žetva ječma također bilježi rekordne prinose, dok uljana repica ostaje na razini prošlogodišnjih 18.000 hektara. Površine pod kukuruzom blago su porasle na 274.000 hektara, no vremenske nepogode mogle bi negativno utjecati na urod.

Soja i suncokret također zadržavaju stabilne razine, uz 11% povećanja površina pod suncokretom. Ministarstvo je za potporu certificiranom sjemenu soje uložilo 4,5 milijuna eura.

Do kraja godine natječaji iz EU fondova

Do kraja godine planiraju se novi natječaji iz Strateškog plana ZPP-a, ukupne vrijednosti 60 milijuna eura, s fokusom na ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo. Kroz anketu u tijeku, prikupljaju se podaci o investicijskim potrebama na terenu kako bi bolje ciljalo potpore.

"Iako je godina iznimno dobra za pšenicu, situacija za kukuruz i ostale jarine sve je neizvjesnija. Tradicionalno, dobra žetva pšenice često znači lošije uvjete za kukuruz, koji upravo ulazi u fazu oplodnje. Ako najavljena kiša krajem tjedna izostane, mogli bismo imati još jednu rekordnu, ali negativnu sezonu za kukuruz", istaknuo je prof.dr.sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku.

Suncokret, kaže, zasad pokazuje bolje prilagodbe, zahvaljujući svojoj sposobnosti crpljenja vlage iz dubljih slojeva tla. Međutim, ostale proljetne kulture mogle bi pretrpjeti značajne štete. Nakon završetka žetve pšenice, ječma i uljane repice, tlo ostaje izloženo velikim vrućinama. Stoga se apelira na poljoprivrednike da ostave što više slame na tlu, te ako kreću u obradu da to bude plitka, brza obrada (tzv. "prašenje stanjaka") kojom se čuva preostala vlaga.

Profesor je za postrnu sjetvu preporučio sudansku travu, sirak, proso ili suncokret, a svakako izbjegavati soju zbog njezine visoke potrebe za vodom i slabih izgleda za uspješan razvoj u suhim uvjetima.

Zaključno, iako je 2025. godina obilježena rekordnim prinosima, sektor ratarstva i dalje traži strukturne prilagodbe, od ulaganja u kvalitetniji sortiment do povećanja preradbenih kapaciteta.