Pretraga tekstova
Ono čime su u Sladorani jedino nezadovoljni, kada je riječ o 2013. godini, je smanjenje proizvodne kvote uslijed ulaska Hrvatske u EU
Županjska Sladorana nagrađena je zlatnom plaketom HGK Gospodarske komore Vukovar kao najuspješnija tvrtka u kategoriji velikih trgovačkih društava u Vukovarsko-srijemskoj županiji za 2013. godinu.
"Priznanje je to, ne samo Sladorani nego i proizvođačima šećerne repe i našim djelatnicima bez kojih ovakvog uspjeha ne bi bilo", kaže predsjednik Uprave Sladorane Luka Burilović, dodajući kako Sladorana dnevno proizvodi oko 1.000 tona šećera i zapošljava 270 stalnih i još 70-tak radnika u kampanji.
U ovogodišnjoj, 67. kampanji prerade šećerne repe Sladorana je preradila ukupno 416.000 tona slatkoga korijena iz kojeg je proizvedeno oko 59.000 tona šećera, a još oko 6.000 tona šećera proizvedeno je iz šećerne trske, što znači da ukupna proizvodnja šećera u ovogodišnjoj kampanji iznosi oko 65.000 tona. Već prije kraja godine ta je tvrtka ugovorila i proizvodnju za nadolazeću 2014. godinu, u kojoj će šećernu repu županjska tvornica zasijati na oko 9.000 hektara poljoprivrednih površina brojnih kooperanata.
Ono čime su u Sladorani jedino nezadovoljni, kada je riječ o 2013. godini, je smanjenje proizvodne kvote uslijed ulaska Hrvatske u EU. Naime, ulaskom naše zemlje u punopravno članstvo EU izvozne kvote postale su proizvodne i, kada je riječ o Sladorani niže su za oko 30 posto u usporedbi s prosječnom proizvodnjom u proteklih nekoliko godina.
Od ukupno 193.000 tona, koliko je pravo hrvatskih šećerana na proizvodnju u EU, Sladorani je dodijeljeno 67.507 tona te je tome morala biti prilagođena i ovogodišnja proizvodnja. Unatoč tome, u Sladorani su zadovoljni godinom na izmaku. Poglavito kada se sjete prošle, kada je zbog ekstremne suše, prinos slatkog korijena bio za čak 35 posto manji. Uz smanjeni prinos, kvaliteta repe bila je vrlo loša, što je rezultiralo znatno nižim iskorištenjem šećera iz slatkog korijena negoli je to bilo dosadašnjih godina. I odluka o zabrani izvoza repe koju je donijela srbijanska vlada za Sladoranu je prošle godine imala velike posljedice.
Svega toga u 2013. godini nije bilo. Za nadati se da će blagonaklona, ako ne i bolja, biti i 2014. godina, ne samo za Sladoranu već za sve one koji žive od poljoprivrede te se i dalje nadaju boljim vremenima, koja bi dobro došla i svima nama ostalima. Stoga sretna i uspješna Nova 2014.
Tagovi
Sladorana Priznanje Zlatna plaketa HKG Gospodarska komora Vukovar Proizvodnja Kampanja 67. Šečer Prinos Luka Burilović
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar sa više od dvadeset godina staža na temama vezanim uz poljoprivredu, selo i ruralni razvoj. Dugogodišnji suradnik glasila Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvatsko gospodarstvo, Gospodarskog lista te niz novina poput Glasa Slavonije i Vjesnika.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.