Pretraga tekstova
Zbog dobrih prinosa očekuju povećanje površina u 2024. godini. Koje zemlje prednjače?
Rekordan prinos soje postigli su europski uzgajivači, pokazuje studensko izvješće Donau Soja. Obujam žetve povećan je za skoro četvrtinu u odnosu na prethodnu godinu i prognoziran na 12,2 milijuna tona.
Najveći porast zabilježen je u Ukrajini, s rastom od skoro milijun tona, što je povećanje od 20 posto na 4,8 mil. t.
Žetva soje u zemljama Europske unije je također porasla, za 740.000 tona, na više od 3 milijuna tona. Površine pod ovom kulturom su skoro ostale iste, ali je prinos povećan za više od jedne trećine.
Globalna žetva predviđa se na 400 mil. t u tekućoj, 2023/24. sezoni.
"Većina soje koja se koristi u EU još uvijek dolazi iz necertificiranih izvora iz inozemstva, gdje postoji mogućnost da je proizvedena na iskrčenim šumama. Veliki potencijal za širenje površina bez GMO soje i održive lance proizvodnje vidimo u članicama EU i europskim zemljama koje nisu članice", rekao je Matthias Krön, predsjednik Donau Soja.
Razni faktori su doprinijeli ostvarivanju rekordne žetve. Uzgajivači u Ukrajini su ove godine povećali svoje površine pod ovom kulturom za 20 posto, dok su u Europi bili dobri vremenski uvjeti koji su povećali prinos po hektaru. Prednjače Njemačka i Austrija i pored smanjenja površina.
Ove godine Njemačka je ubrala 140.000 tona, dok je u Austriji prinos bio 267.000 tona. U Donau Soja očekuju proširenje površina u 2024. godini.
Tagovi
Prinos soje Žetva soje Površine pod sojom Donau Soja Rekordan prinos Europska soja
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i u... Više [+]
Kukuruz kako ga ja zovem svaštara, hibrida izmješano četri fao grube u jednoj parceli. Proljetna brazda, preorana livada 10.3.2025 god ono da si zasladim dan poslije rođendana ono kako bi neki rekla ajde da probamo a ko je brobao taj se i usra... ali očito da ja nisam.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić To sam trebao inače spojiti sa ovom velikom parcelom koja je 4,67 h ali je problem neznam gdje beton što su pronašli plin, nemogu ga Više [+] nikako napipati gdje je da nepotrgam plug. A i ovo što preorao tu su bile nekada kažu dvije kuče ali sa plugom sam našao i treču i sada me u jesen čeka dobar posao, vađenje temelja iz zemlje ali je bio i bunar tu negdje po saznanju drugih ljudi pokriven je sa daskama.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Žao mi je samo što nisam ubacio nešto KWS sjemena. Več sam išao na ossk Drava. I sada več mogu zaključiti gdje i što za iduču godinu Više [+] spajati ( mješati ) na parcele ali dvije različite sorte to radim zbog oplodnje. Prije ako sam išao samo sa jednim hibridom oplodnja nije bila dobra pa nije bilo ni prinosa.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama Da, zato i postoje različiti hibridi, da ih se proba u raznim taktikama
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Vedran Stapić Izgleda sav super kakva je sušna godina. To je OSSK hibrid jedino što kod nas pri vrhu Bilogore uspjeva i u sušama. Da nije suša bilo Više [+] bi fenomenalno. Problem što ubrzano niče Koštan sada u ovoj suši. Ovdje sam utrpao Tomasov, Filingran, Drava, nešto sitno staroga sjemena 596. Na ostale parcele isto mješam ali tamo sam išao sa dvije različite grupe u jednome redu Filigran nešto više nego Tomasov. Sve što je Ossk kod mene nema problema. Bc idt več su daleko slabiji. Zato ja to i zovem svaštara jer moraš isprobati da naučiš koje sorte su za tvoj kraj, nije sve isto što zasijati ili zasaditi.
Vedran Stapić
prije 3 tjedna
Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji Izgleda prilično dobar, u odnosu na mnoge druge table u Slavoniji i Baranji
slobodan rajić
prije 1 godinu
Od toga udruženja Donau nikakve koristi, našu soju ne traži nitko i jeftina je, svi uvoze GMO sačmu.Mislim da je članak o prinosima promašen, pa i ne znamo kakvi su to XXL prinosi u EU zemljama, 10 tona po HA ili 5 ili 3 ili 1 ....nedorečeno.