Vlažnost zemljišta ključna za pravilnu obradu

Obrada zemljišta kao važna agrotehnička mjera ima zadatak održati strukturu zemljišta i njene fizičke, kemijske i mikrobiološke osobine, odnosno njenu plodnost. Redovno obrađivanje zemljišta obaveza je svakog poljoprivrednika koji želi dobre prinose.

Milica Popadić, savjetodavka za ratarstvo objašnjava da način i vrijeme obrade zemljišta ovise od vremenskih uvjeta, vremena berbe i osobina predusjeva, kao i od bioloških osobina vrste koja će se uzgajati.

Umjeren sadržaj vlage u zemljištu najbitniji

"Bez obzira radi li se o intenzivnoj ili ekstenzivnoj ratarskoj ili povrćarskoj proizvodnji, zemljište se mora obrađivati, po mogućnosti pri umjerenom sadržaju vlage. Ako se obrađuje previše vlažno ili suho zemljište obrada je otežana, veći je utošak energije, kvaliteta rada je lošija, a kvari se i sama struktura zemljišta," navodi ona.

Na suhom zemljištu može doći do kvara i loma strojeva i oruđa, a na previše vlažnom vrlo često strojevi proklizavaju i mogu se zaglaviti u blatu i zato je najbolje zemljište obraditi pri umjerenoj plastičnosti.

Sedam kategorija "vlažnosti" zemljišta

Savjetodavka objašnjava da konzistencija odnosno čvrstoća, gustoća i postojanost zemljišta obuhvaća povezanost, prianjanje, zbijenost ljepljivost i plastičnost, a da se ona razvrstava po sedam kategorija. 

"Prvi stupanj je čvrsto stanje, što znači da ako se dva komada zemlje priljube, ne sljepljuju se i sušenjem ne mijenjaju zapreminu. Drugi stupanj je polučvrsto stanje, gdje se dva komada zemlje slabim pritiskom sljepljuju, a sušenjem skupljaju i postaju čvrsti," precizirala je ona.

U trećem, žilavo plastičnom stanju, zemlja se ne lijepi na metalna oruđa kojima se obrađuju i samo jakim pritiskom može se uvaljati u valjuške 2-3 mm. Četvrti stadij je ljepljivo plastično stanje kada se zemlja lijepi na metalna oruđa, a peti stupanj žilavo tekuće stanje u kojem zemlja ima oblik ljepljive guste kaše.

"Šesti stupanj je gusto tekuće stanje, kada je zemlja u obliku rijeđe kaše, a posljednji sedmi je rijetko tekuće stanje u kojem je zemlja tekuća kao voda. U najvećoj mjeri na plastičnost i konzistenciju zemljišta utječe sadržaj gline i organskih tvari u njemu," objašnjava Popadić.

Zemljište u meko plastičnom stanju, idealno za obradu

Prema njenim riječima, optimalno vrijeme za obradu je kada je većina kapilarnih pora u zemljištu zasićena vodom i tada nema opasnosti od kvarenja strukture. Zemljište treba obrađivati kada vlage ima ispod donje granice žitkosti.

Objašnjava da kada se sadržaj vlage smanjuje prema granici krutosti, zemljište postaje sve gušće, gubi plastičnost i to vrijeme je najbolje za obradu, a najpraktičniji način za provjeru proizvođači mogu provesti stiskanjem grude zemlje u ruci.

"Ako se gruda lijepi i stiskanjem u ruci istiskuje kroz prste, zemlja je kašasta, a ako gruda zadrži oblik, ali se pritiskom prsta može deformirati, zemlja je meko plastična. Ako se samo jačim pritiskom gruda valja, a ne mrvi, zemlja je kruta i ukoliko se jačim pritiskom može gnječiti, ali se ne može valjati u tanke valjke, zemlja je čvrsta," objašnjava Popadić i zaključuje da je najpogodnije vrijeme za obradu zemljišta i druge radove na polju kada je ono u meko plastičnom stanju.