Vlajčić u Osijeku potvrdio da je certificirano sjeme ključ budućnosti poljoprivrede

Aktualni znanstveno-istraživački rad, stanje domaćeg sjemenarstva te strateški izazovi koji stoje pred hrvatskom poljoprivredom, bile su glavne teme tijekom posjeta ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića Poljoprivrednom institutu Osijek u ponedjeljak, 1. prosinca.

Ravnatelj prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, EMBA u svom obraćanju naglasio je kako je riječ o rijetkoj, ali izrazito važnoj prilici da Poljoprivredni institut Osijek ugosti ministra. Uvodno je istaknuo da su najveća nacionalna znanstvena institucija koja se bavi genetikom, oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom, te da Ministarstvo i Vlada time šalju jasnu poruku o važnosti domaćeg znanja i vlastitog sjemenarstva.

Zdunić: Klimatske promjene su ključni izazov

Obuhvatno je govorio o ključnom izazovu, klimatskim promjenama. "Činjenica je da se uzorci ekstremnih vremenskih pojava tijekom posljednjih tridesetak godina ubrzano mijenjaju. Broj izrazito suhih godina drastično je porastao, a poljoprivredna proizvodnja se sve teže prilagođava tim promjenama", naglasio je ravnatelj.

U tom kontekstu je objasnio da klimatske promjene, uz zahtjeve tržišta i kupaca, postavljaju pred znanstvenike i oplemenjivače sve teže zadatke: stvaranje tolerantnih sorati i hibrida, otpornijih na sušu, bolesti i abiotske stresove. Dodao je kako se Institut, kao najveći hrvatski proizvođač sjemena ratarskih kultura, mora kontinuirano boriti s izazovima tržišta, rastućim standardima kvalitete i međunarodnim konkurencijama.

"Moram podsjetiti na važnost poticanja korištenja certificiranog sjemena. 'Tavanuša', zrno prikupljeno direktno s polja, ne posjeduje potrebne karakteristike kakvoće te predstavlja rizik za poljoprivrednu proizvodnju", rekao je ravnatelj.

Također je istaknuo da samo "čista poljoprivreda", kako ju je nazvao, može osigurati zdravu hranu za ljude i stoku te kvalitetnu sirovinu za prehrambenu industriju.

Institut je ministru predstavio nekoliko strateških prijedloga vezanih uz potporu oplemenjivanju i sjemenarstvu, a Zdunić je izrazio nadu da će oni biti razmotreni u okviru državnih politika.

Vlajčić: Institut važan za sektor poljoprivrede

Vlajčić je podsjetio na 147 godina postojanja i gotovo stoljeće oplemenjivanja strnih žitarica te istaknuo da je Institut, iako formalno u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, od presudnog značaja i za sektor poljoprivrede.

Govoreći o važnosti certificiranog sjemena, istaknuo je da država prepoznaje njegovu ulogu u povećanju prinosa i otpornosti usjeva. Najavio je nastavak i proširenje programa potpora za certificirano sjeme, uz poseban naglasak na soju i strne žitarice. "Cilj je potaknuti što veći udio proizvođača da prijeđu na certificirani sadni materijal, čime se dugoročno osiguravaju i bolji prinosi i veća profitabilnost za same poljoprivrednike", istaknuo je Vlajčić.

Posebno je naglasio i međunarodni aspekt djelovanja Instituta. "Podatak da sjeme s polja u Slavoniji odlazi na više od 20 inozemnih tržišta, od susjednih država do zemalja Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i Srednje Azije, jasno govori o visokoj razini znanstvene i stručne kvalitete domaćih oplemenjivača“, rekao je Vlajčić. Upozorio je da se i hrvatski agroekološki uvjeti ubrzano mijenjaju te da u takvim okolnostima znanost mora "voditi glavnu priču".

Znanstvena ekspertiza i izvozna snaga Instituta

Dr. sc. Luka Andrić, pomoćnik ravnatelja i predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek predstavio je rad Odjela za sjemenarstvo i detaljno opisao opseg posla u pogonu za doradu sjemena. "Institut godišnje procesuira oko 8.000 tona sjemena svih kultura obuhvaćenih oplemenjivačkim programima", rekao je te pojasnio da je nedavno završena dorada strnih žitarica, dok su trenutačno u proizvodnom fokusu hibridi kukuruza i suncokreta te sorte jarog ječma, lucerne i soje.

"Ovaj pogon nije značajan samo za domaće tržište jer sjemenski materijal odlazi na brojna inozemna tržišta, što potvrđuje važnost Instituta u globalnom lancu opskrbe sjemenom", naglasio je.

Posebno se osvrnuo na snagu sortimenta Instituta, koji desetljećima zauzima lidersku poziciju na tržištu pšenice, ječma, soje i drugih ratarskih kultura. Podsjetio je na brojne nagrade, a među posljednjima i priznanje "Zlatno sjeme" za sortu Barun ozimog ječma.

"Nagrada predstavlja potvrdu dugogodišnjeg rada oplemenjivača i motivaciju za daljnji razvoj sorata koje moraju zadovoljiti sve zahtjevnije agrotehničke i klimatske uvjete", pojasnio je Andrić.

Predstavljanje budućih razvojnih smjerova

U sklopu posjete ministra, dr. sc. Aleksandra Sudarić, pomoćnica ravnatelja za znanost, predstavila je cjelokupan istraživački rad Instituta, uključujući programe oplemenjivanja, biotehnološke pristupe, međunarodne projekte i suradnje te rezultate koji ih svrstavaju među vodeće znanstvene institucije u regiji.

Dr. sc. Katarina Šunić Budimir, mlada znanstvenica, održala je predavanje o znanstvenom potencijalu Instituta, naglasivši goleme mogućnosti daljnjeg razvoja kroz modernizaciju laboratorija, ulaganja u nove tehnologije i jačanje suradnje s domaćim i međunarodnim partnerima. Istaknula je kako je sinergija znanosti i poljoprivrede ključna za otpornu i konkurentnu proizvodnju.

Posjet ministra Vlajčića Poljoprivrednom institutu Osijek potvrdio je iznimnu važnost domaće znanosti i vlastitog sjemenarstva za budućnost hrvatske poljoprivrede. Razgovori o klimatskim promjenama, potporama za certificirano sjeme i razvoju sorti otpornijih na stresove jasno pokazuju da je Institut, zajedno s partnerima iz državnih institucija, usmjeren prema modernoj, održivoj i međunarodno konkurentnoj poljoprivredi.