Našu najveću nacionalnu znanstvenu instituciju koja se bavi genetikom, oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom, Poljoprivredni institut Osijek, posjetio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.
Aktualni znanstveno-istraživački rad, stanje domaćeg sjemenarstva te strateški izazovi koji stoje pred hrvatskom poljoprivredom, bile su glavne teme tijekom posjeta ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Davida Vlajčića Poljoprivrednom institutu Osijek u ponedjeljak, 1. prosinca.
Ravnatelj prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, EMBA u svom obraćanju naglasio je kako je riječ o rijetkoj, ali izrazito važnoj prilici da Poljoprivredni institut Osijek ugosti ministra. Uvodno je istaknuo da su najveća nacionalna znanstvena institucija koja se bavi genetikom, oplemenjivanjem bilja i sjemenarstvom, te da Ministarstvo i Vlada time šalju jasnu poruku o važnosti domaćeg znanja i vlastitog sjemenarstva.
Obuhvatno je govorio o ključnom izazovu, klimatskim promjenama. "Činjenica je da se uzorci ekstremnih vremenskih pojava tijekom posljednjih tridesetak godina ubrzano mijenjaju. Broj izrazito suhih godina drastično je porastao, a poljoprivredna proizvodnja se sve teže prilagođava tim promjenama", naglasio je ravnatelj.
U tom kontekstu je objasnio da klimatske promjene, uz zahtjeve tržišta i kupaca, postavljaju pred znanstvenike i oplemenjivače sve teže zadatke: stvaranje tolerantnih sorati i hibrida, otpornijih na sušu, bolesti i abiotske stresove. Dodao je kako se Institut, kao najveći hrvatski proizvođač sjemena ratarskih kultura, mora kontinuirano boriti s izazovima tržišta, rastućim standardima kvalitete i međunarodnim konkurencijama.
"Moram podsjetiti na važnost poticanja korištenja certificiranog sjemena. 'Tavanuša', zrno prikupljeno direktno s polja, ne posjeduje potrebne karakteristike kakvoće te predstavlja rizik za poljoprivrednu proizvodnju", rekao je ravnatelj.
Također je istaknuo da samo "čista poljoprivreda", kako ju je nazvao, može osigurati zdravu hranu za ljude i stoku te kvalitetnu sirovinu za prehrambenu industriju.
Institut je ministru predstavio nekoliko strateških prijedloga vezanih uz potporu oplemenjivanju i sjemenarstvu, a Zdunić je izrazio nadu da će oni biti razmotreni u okviru državnih politika.
Vlajčić je podsjetio na 147 godina postojanja i gotovo stoljeće oplemenjivanja strnih žitarica te istaknuo da je Institut, iako formalno u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja, od presudnog značaja i za sektor poljoprivrede.
Govoreći o važnosti certificiranog sjemena, istaknuo je da država prepoznaje njegovu ulogu u povećanju prinosa i otpornosti usjeva. Najavio je nastavak i proširenje programa potpora za certificirano sjeme, uz poseban naglasak na soju i strne žitarice. "Cilj je potaknuti što veći udio proizvođača da prijeđu na certificirani sadni materijal, čime se dugoročno osiguravaju i bolji prinosi i veća profitabilnost za same poljoprivrednike", istaknuo je Vlajčić.
Posebno je naglasio i međunarodni aspekt djelovanja Instituta. "Podatak da sjeme s polja u Slavoniji odlazi na više od 20 inozemnih tržišta, od susjednih država do zemalja Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka i Srednje Azije, jasno govori o visokoj razini znanstvene i stručne kvalitete domaćih oplemenjivača“, rekao je Vlajčić. Upozorio je da se i hrvatski agroekološki uvjeti ubrzano mijenjaju te da u takvim okolnostima znanost mora "voditi glavnu priču".
Dr. sc. Luka Andrić, pomoćnik ravnatelja i predstojnik Odjela za sjemenarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek predstavio je rad Odjela za sjemenarstvo i detaljno opisao opseg posla u pogonu za doradu sjemena. "Institut godišnje procesuira oko 8.000 tona sjemena svih kultura obuhvaćenih oplemenjivačkim programima", rekao je te pojasnio da je nedavno završena dorada strnih žitarica, dok su trenutačno u proizvodnom fokusu hibridi kukuruza i suncokreta te sorte jarog ječma, lucerne i soje.
"Ovaj pogon nije značajan samo za domaće tržište jer sjemenski materijal odlazi na brojna inozemna tržišta, što potvrđuje važnost Instituta u globalnom lancu opskrbe sjemenom", naglasio je.
Posebno se osvrnuo na snagu sortimenta Instituta, koji desetljećima zauzima lidersku poziciju na tržištu pšenice, ječma, soje i drugih ratarskih kultura. Podsjetio je na brojne nagrade, a među posljednjima i priznanje "Zlatno sjeme" za sortu Barun ozimog ječma.
"Nagrada predstavlja potvrdu dugogodišnjeg rada oplemenjivača i motivaciju za daljnji razvoj sorata koje moraju zadovoljiti sve zahtjevnije agrotehničke i klimatske uvjete", pojasnio je Andrić.
U sklopu posjete ministra, dr. sc. Aleksandra Sudarić, pomoćnica ravnatelja za znanost, predstavila je cjelokupan istraživački rad Instituta, uključujući programe oplemenjivanja, biotehnološke pristupe, međunarodne projekte i suradnje te rezultate koji ih svrstavaju među vodeće znanstvene institucije u regiji.
Dr. sc. Katarina Šunić Budimir, mlada znanstvenica, održala je predavanje o znanstvenom potencijalu Instituta, naglasivši goleme mogućnosti daljnjeg razvoja kroz modernizaciju laboratorija, ulaganja u nove tehnologije i jačanje suradnje s domaćim i međunarodnim partnerima. Istaknula je kako je sinergija znanosti i poljoprivrede ključna za otpornu i konkurentnu proizvodnju.
Posjet ministra Vlajčića Poljoprivrednom institutu Osijek potvrdio je iznimnu važnost domaće znanosti i vlastitog sjemenarstva za budućnost hrvatske poljoprivrede. Razgovori o klimatskim promjenama, potporama za certificirano sjeme i razvoju sorti otpornijih na stresove jasno pokazuju da je Institut, zajedno s partnerima iz državnih institucija, usmjeren prema modernoj, održivoj i međunarodno konkurentnoj poljoprivredi.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Poljoprivredni institut Osijek
Južno predgrađe 17,
31000 Osijek,
Hrvatska
tel: + 385 31 515 500,
e-mail: institut@poljinos.hr
web: https://www.poljinos.hr/
Bez američke soje već tri mjeseca: Kina masovno kupuje u Južnoj Americi
Bogate žetve i slaba potražnja: Zašto bi 2026. mogla biti teška godina za ratare?
Cijene žitarica u 2026: Kukuruz skuplji od pšenice, tržište pod pritiskom geopolitike
Snijeg kao saveznik: Niske temperature pod bijelim pokrivačem ne prijete ozimim kulturama
Cijene žitarica u 2026: Kukuruz skuplji od pšenice, tržište pod pritiskom geopolitike
Snijeg kao saveznik: Niske temperature pod bijelim pokrivačem ne prijete ozimim kulturama
Indija postala najveći svjetski proizvođač riže, ali dramatično ponestaje vode
Kina planira povećati proizvodnju žitarica i uljarica za 50 milijuna tona
Đuro Japaric
prije 1 dan
Poslana je danas i njemu Predstavka ! Prijedlog je da Milanović sa ovlastima Predsjednika RH predloži IZVAREDNU sjednicu Hrvatskog sabora , na kojoj Više [+]
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Đuro Japaric Kod mene kuruza rodila odlično kako pojma nemam u ovoj suši, čak i lovci brali da si primame svoje divlje stado. Suncokret olujni vjetar napravio svoje ali nešto se ubralo koliko ostavile ptičurine. Pokusno suncojret urod ostala samo stabljika 😂😂😂😂 ptičurine pojele sve sjemenke 😂😂😂. Tek sam ti na pola puta sa zimskim oranjem, a prošlih godina u ovo vrijeme već sve izorao i mirno spavao. Do Božiča ako vrijeme da pa i uz prehladu možda izorem sve.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Damire u brdskoj Slavoniji ove godine kukuruz je bio dobar , zadovoljne su i DIVLJE svinje , pojele su sve na zemlji koju sam poorao i dao lovcima da posiju ! TRITIKAL mi je bio odličan , sjeme iz ITALIJE , krumpir - sjeme iz NIZOZEMSKE isto dobar , Voće , šljive su RODILE , ali STRANE sorte , grožđe na okućnici nikada bolje , ali sam ga ZALIO 3 puta , svakom po 15 litara vode , BOŽIĆNA DRVCA , zalijevao sam ALI SE DOSTA OSUŠILO RADI PREVISOKIH TEMPERATURA , isto i nekim kolegama u SLAVONIJI ! PRELAZIO sam preko polja gdje POLJOPRIVREDNI institut proizvodi SJEMENSKU robu , radio sam kao UČENIK na čupanju metlica u kukuruzu ! NEMA SJEMENA KUKURUZA KOJI ĆE RASTI U SUHOJ ZEMLJI i od SJETVE KUKURUZA NA NEKIM ZEMLJIŠTIMA SE MORA ODUSTATI !
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Đuro Japaric Ovo ti nema veze koji ministar bio, ovisi kakvu zemlju imaš. Evo ti primjer, imam zakupnu neku malu parcelicu, več isprobano sve i svašta ali ne pomaže ni sjeme ni voda sa korita Ivanova. Evo ti drugi primjer, ove godine pere suša a u grupi sam Dobra Zemlja ( Poljoprivrednici iz Srbije ) uzeli sjeme Ossk Osjek isti FAO kao i ja pa pišu nikad više Hrvatsko sjeme, zatim im ja poslikam svoje polje + deklaracija OSSK sjemena gdje piše zemlja porijekla Srbija a i dio na nekim paketima Rumunjska pa im ništa jasno. Kod njih nema što da se bere a kod nas ovo što bilo bar meni na polju stvarno neznam ni ja objasniti, jedino kako svima kažem očito netko po noči zapišavao pa rodilo. Evo ti treči primjer iz susjedne Države ministar ili daltonista ili samo da prima plaču od suncogreta vidi kamilicu, za kamilicu vidi nepoznatu kulturu, kukuruz nešto zeleno ali nezna što je 😂😂😂😂 itd.. itd... Vučič od deterđenta za pranje suđa vidi sok od jabuke 🤣🤣🤣🤣🤣, pa po tome mi još za sada ima ili nema znanja ali bar razlikuje kulture zasijane na polju. Da svaki ministar ili netko drugi može pratiti sve što je na terenu nemože isto kao i mi nemožemo u 100% vidjeti sve što nam se danju ili noču događa na parcelama.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Nema Vlajčić veze o poljoprivredi ! Ključ proizvodnje je VODA ! Radio sam kao učenik na čupanju metlica u kukuruzu radi proizvodnje SJEMENA , a onda sam iz pokusa pustio vodu u kukuruz radi NAVODNJAVANJA ! Visoke TEMPERATURE unište kukuruz , soju , šećernu repu itd . JASNO je da je SELEKCIJA i PROIZVODNJA SJEMENSKE ROBE BITNA , ali NIŠTA NEMA BEZ VODE I NORMALNIJE KLIME !
Braca Raca
prije 1 mjesec
Pa ako je certificirano sjeme ključ budućnosti poljoprivrede, kada će naše Ministarstvo otključati POTPORU za certificirano sjeme za ovu godinu (kojoj je uskoro kraj), i isplatiti najavljenu i obećanu potporu???
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Sijem sjeme ozimih kultura pšenice i ječma OS instituta i trenutno usjevi izgledaju fantastično. Dijelom je to do kvalitetnog sjemena a dijelom i zbog idealnih uvjeta tijekom sjetve. Mišljenja sam da zadnjih godina imamo odlične prinose ozimih kultura zbog idealnih vremenskih uvjeta u jesen tijekom sjetve. Prevaru sa sjemenskom sojom ću dugo pamtiti i financijski i emocionalno.
Damir Senjan
prije 1 mjesec
Možda sve iznenadim, ali u mom kraju znači područje Bilogore OSSK SJEME JE SPAS ZA OPSTANAK uz još jednu drugu sjemensku kuču ali ne u toj mjeri kao OSSK sjeme gdje je i u ovoj nenormalnoj suši prinos spasio godinu. Ali velika zamjerka Institutu Osjek zbog sjemena u trgovine na mom području izbacili samo sorte koje imaju slabiji prinos pa lutaj po županijama da ugrabiš paket po paket ili onaj mali paketič koji daje prinose. Sjeme suncokreta imali samo reklamu a u stvarnosti one dvije sorte što reklamirali nisu ni imali a dodatno saznao iz pouzdanih izvora da oni ni nemaju svoje sjeme več samo prepakirano od drugoga instituta. Sjeme je ključ ali ne u svim krajevima i na svim tlima. Kataloški u pdf-u odlično opisano koliko čega i što, tada biraš ili nekada experimetiraš koji FAO za tvoje tlo. Negdje će biti kiks a negdje da sam sebi nevjeruješ i nemožeš objasniti prinos veliki a suša nemilosrdna. Skupo je sjeme ali prema ostalim koji prodaju sjeme od OSSK je naj jeftinije a prinos u skladu opisa u katalog pdf. Ove godine je bio kod svih največi problem divlji sirak neke treče generacije i muka božja da ga uništit ako smo ga uspjeli uništiti, ostao problem susjedne parcele koje se nisu ni potrudile da ga unište.
Ivan Kulak
prije 1 mjesec
Mali poljoprivrednik,pitanje je šta se dobije za tu cijenu? Budu li se držali standarda kvalitete deklariranog sjemena kao ove godine sa sjemenskom sojom pred poljoprivrednim proizvođačima je blistava budučnost.
mali poljoprivrednik
prije 1 mjesec
Sjemenska roba je postala jednostavno preskupa u odnosu na merkantilu.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Očito se hrvatski političari rađaju sa sjemenom iz Kraljevine SHS i 1918 , križanci Srba i Hrvata , od tada su napravili neprocjenjivu štetu za Slavonsko - Baranjsku poljoprivredu !