Pretraga tekstova
Kako će, kome i pod kojim uvjetima državna zemlja, određuje novi Zakon koji će naopačke promijeniti dosadašnji način raspodjele državne zemlje. Plan stavljanja u funkciju milijun hektara, znači i smanjenje poticaja po hektaru koji seljaci dobiju. No, nije to jedini razlog zašto su protiv novog zakona.
Milijun hektara poljoprivrednog zemljišta država želi staviti u funkciju. Obrađivati državnu zemlju moći će se zakupom na čak 50 godina. "Ja sam čovjek koji ima 35 godina, da uzmem na 50 imao bih 85. Pitanje je hoće li se moja djeca htjeti nastaviti baviti ovime", kazao je Nikola Pavičić.
Nikola i sad obrađuje državnu zemlju, ali prema starom zakonu - 25 godina. "Mi ne govorimo samo o ratarstvu, već i o dugogodišnjim nasadima koja traže veća ulaganja, a podizanje nasada u voćarstvu i vinogradarstvu traži određeni, duži vremenski period", kazao je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
Državnim će hektarima upravljati agencija za poljoprivredno zemljište, a DORH, koji je dosada bio kontrolni mehanizam, ispada iz igre. "Tražimo od DORH-a da obavijesti javnost kako se raspolagalo s poljoprivrednim zemljištem. Da li po rodbinskim vezama ili sukladno zakonu", kazao je Mijo Latin iz Hrvatskog seljačkog saveza.
Sukladno novom zakonu, seljaci će morati za računalo i pisati plan gospodarenja državnom zemljom. Bit će to uvjet za javljanje na natječaj. "Mnogi se mali poljoprivredni proizvođači toga plaše zato što ne znaju to napisati, odnosno ne znaju kao netko tko ima tvrtku, a tvrtka je dovoljno jaka da plati konzultanta", kazao je Pavičić.
Više obradive zemlje za seljake znači manji poticaj. "Što više zemlje budemo imali u funkciji i budemo imali u registru, onda će se automatski i potpore po površini smanjiti", kazao je Jakovina. I cijela bi se procedura trebala smanjiti, ali zakon još nije prošao ni prvo čitanje u Saboru.
Autor: Vjekoslav Đaić
Foto: Arhiva
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nai... Više [+]
Blitva, češnjak, đumbir, bamije, agrumi, krumpiri, lubenice, banane … u glavni grad Kenije povrće i voće dolazi iz Tanzanije i Ugande, kazuje nam lokalac kojeg smo pitali za smjer tržnice. Cijene su niske, uvjeti loši, a kaos na ulicama Nairobija teško je opisati. Promet se događa nekako, Britanci su zaslužni što voze ‘krivom’ stranom.
Sigurnost na pijaci jednaka je higijenskim uvjetima, pojedinci nisu sretni da ih snimamo, ako za to nisu honorirani. Ulice su pune žicara, starih i mladih.
Više je zebri oko prijestolnice, nego na ovdašnjem asfaltu. Brojni preživljavaju na ulicama, tražeći način zaraditi koji šiling (1Eur je cca 150 šilinga). Kako je tek u ruralnim krajevima?
Vedran Stapić
prije 2 sata
Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice Ne, to su banane u pozadini, a ovaj mladić prodaje nekakve suhe pržene ribice
Maja Celing Celić
prije 2 sata
Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je! Je li ovo suho, na posljednjoj slici bamija? Leleleee, da mi je!
Željka Rački-Kristić
prije 1 dan
Molim provjeru činjenicu na licu mjesta jer priča se. Je li zbilja Katolička crkva u Keniji zamijenila misno vino? Više [+] https://www.index.hr/magazin/clanak/crkva-u-keniji-zamijenila-misno-vino-jer-se-staro-prodaje-po-barovima/2718719.aspx