Vilina kosica stvara brojne probleme

Agronomski stručnjaci su obilaskom terena na području Šibensko-kninske županije i to u zaleđu Pirovca, Dazlini i Grabovcima, uz samu cestu, primijetili pojavu viline kosice. Na pojedinim mjestima počela se širiti i na poljoprivredne površine odnosno maslinike.

Trebale bi je uništavati tvrtke koje brinu o cestama - no to se rijetko događa

“Stoga uozoravamo proizvođače da pravodobno uništavaju vilinu kosicu i spriječe njezino širenje unutar parcela. Iako uništavanje korova uz rub ceste, u cestovnom pojasu, nije obaveza vlasnika parcela, već institucije koje upravljaju prometnicama, kao što su Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste te općine i gradovi, ipak savjetujemo poljoprivrednicima da je za dobro svojih nasada unište, ukoliko je primjete u njihovoj blizini" ističe viša stručna suradnica za biljno zdravstvo Gordana Kožarić-Silov.

Vilina kosica (Cuscuta spp.) poznata je i pod imenima vlas, kokotica, vlasulja, predence i pripuzica. Jednogodišnja je biljka i pripada skupini parazitnih cvjetnica. Nema korijena ni listove, pa niti mogućnost fotosinteze te za svoj razvoj koristi hranjive tvari iz biljaka na kojima parazitira. Ima tanke žutosmeđe ili žutocrvene nitaste stabljike bez lišća koje se obavijaju oko biljke domaćina, po čemu se lako prepoznaje.

Parazit na drugim biljkama

“Ukoliko se useli u samu parcelu, teško ju je iskorijeniti. Obaveza je svih nas da je suzbijamo i uništimo, prije svega na nepoljoprivrednim zemljištima i uvratinama, odakle se uglavnom i širi na poljoprivredna zemljišta. Obzirom na dobru klijavost sjemena i nakon njezinog uništavanja, možemo očekivati da će se ponovno pojaviti. Suzbijanje se provodi poštivanjem plodoreda, mehaničkim uklanjanjem biljaka viline kosice i biljaka hraniteljica, dubokom obradom tla odnosno oranjem, uporabom organskih gnojiva od stoke koja nije napasivana na zaraženim poljima, stalnim pregledom parcela, spaljivanjem mjesta ili žarišta na kojima se javila te primjenom herbicida“ kaže Kožarić-Silov.

Vilina kosica parazitira na mnogim biljnim vrstama, najčešće u lucerni i djetelini, a sve češće i u okopavinama, te u povrću, posebno krumpiru, rajčici, paprici, mrkvi i luku kao i na samoniklim biljkama. Spada u najopasnije i ekonomski najštetnije korove u lucerištima, jer svojom pojavom, na parcelama pod lucernom i crvenom djetelinom, može uzrokovati ogromne štete, posebno ako se ne suzbija. Širi se sjetvom nedeklariranog sjemena djetelina i lucerne.

Foto: Gordana Kožarić-Silov