Uzgoj soje: Kako do dobrog prinosa?

Uzgoj soje ima svoje zahtjeve koje trebamo ispuniti kako bi dobili dobar urod. Osim uroda, ostavlja zemljište obogaćeno dušikom. Kao i sve mahunarke, ona na svom korijenu formira kvržice bakterija koje vežu atmosferski dušik. Zbog toga je njena vrijednost višestruka.

Mnogi uzgajivači griješe što ju ne prihranjuju smatrajući da to nije obavezno. Ona stoga često pati od nedostatka kalija koji je od velike važnosti za plodonošenje.

Zahtjevi soje

Kako bi bili uspješni u uzgoju ove biljne kulture, potrebno je ispoštivati njene zahtjeve. Za soju je potrebno pripremiti zemljište i ne preskakati agrotehničke operacije. Tu se prije svega misli na uništavanje korova, pravilnu prihranu, navodnjavanje, zaštitu od bolesti i štetnika.

Potrebno je puno svjetlosti jer je neophodna za nalijevanje zrna u mahunama. Vrlo je važno da omogućimo osvjetljenje cijele biljke i maksimiziramo proces fotosinteze. Kod sjetve je važan njihov sklop, koliki je međuredni te razmak u redu. Svakoj biljci treba dati optimalan vegetacijski prostor. Kod pregustog sklopa dolazi do češćeg obolijevanja, a i nema dovoljno svjetlosti. Ne formiraju se mahune na donjim etažama što je i najvažnije kada je u pitanju ova kultura, jer one nose glavninu uroda. Kada je usjev rijedak, biljke opet pate, ali ovaj put od isušivanja zemljišta i drugih negativnih pojava.

Optimalno vrijeme sjetve

Kada je u pitanju vrijeme sjetve, ona se sije kada i kukuruz. Zbog čestog davanja prednosti kukuruzu, sjetva soje ponekad kasni što se odražava na njen prinos. Naime, ranije posijana povećava prinos. Naravno da ta aktivnost ovisi od vremenskih uvjeta. Uobičajeno je da se obavlja kada je temperatura zemljišta 10ºC. Optimalan trenutak je između 15. i 25. travnja. Sjetvom sredinom mjeseca stvara se više kvržica, više rodnih pupoljaka i to rezultira većim prinosom.

Dubina sjetve ovisi od kvalitete zemljišta. Na lakšem je od 4 do 6 cm, a na težem oko 3 cm.

Izborom sorte možemo djelovati na budući prinos. Neke su otpornije na bolesti poput plijesni i hrđe koje se često javljaju na mahunarkama. Važno je odabrati one koje su prilagođene na naše klimatske uvjete, koje imaju više mahuna na biljci.

Međuredni razmak je pod direktnim utjecajem izbora sorte. Za vrlo rane, koje se slabije granaju on je od 25 do 35cm, dok je uobičajeni razmak oko 45cm.